Da li Bajden u Kemp Dejvidu pravi "azijski NATO"?

Koliko se toga promenilo u odnosima Japana i Južne Koreje postaće jasno narednog petka

Pre dve godine Tokio i Seul jedva da su razgovarali. A onda je Džozef Bajden započeo "diplomatsko postrojavanje" ne bi li dva glavna američka saveznika u severoistočnoj Aziji što pre prevazišla bolno istorijsko nasleđe u korist višeg bezbednosnog interesa.

Koliko se toga promenilo u odnosima dve susedne zemlje postaće jasno narednog petka, kad američki lider bude ugostio predsednika Južne Koreje Jun Suk Jeola i japanskog premijera Fumija Kišidu, piše "Politika".

Biće to prvi Bajdenov samit u Kemp Dejvidu i prvi trilateralni sastanak u ovom formatu.

Cilj skupa je novi zamah u bezbednosnoj saradnji, jer se već najavljuju zajedničke vojne vežbe tri zemlje, što podjednako brine i Peking i Pjongjang.

Glasilo Komunističke partije Kine "Global tajms" već je uputilo kritiku povodom predstojećeg trilateralnog sastanka u letnjikovcu američkog predsednika.

Pekinški list kritikuje SAD zato što na samitu u Kemp Dejvidu, posebno poznatom po potpisivanju mirovnog ekipatsko-izraelskog sporazuma 1978. godine, hoće da u Aziji stvore novi vojni savez po uzoru na NATO.

Severna Koreja je saopštila da je čvršća koordinacija između Vašingtona, Tokija i Seula deo njihovih "novih zlokobnih mera".

Samit bi trebalo da bude vidljivi znak otopljavanja kad je reč o odnosima između Tokija i Seula, piše list.

Naročito posle uzajamnih poseta Jun Suk Jeola Japanu i Fumija Kišide Južnoj Koreji u martu i maju ove godine.

Zbog rastućih tenzija s Kinom, Rusijom i Severnom Korejom pod pritiskom Vašingtona vlade obeju zemalja su ubrzale proces prevazilaženja neprijateljstva, koje koren ima u japanskoj okupaciji Korejskog poluostrva od 1910. do 1945. godine.

Čim je Bela kuća zakazala trilateralni sastanak u Kemp Dejvidu, američki ambasador u Tokiju Ram Emanuel napisao je na društvenoj mreži "Iks" (nekadašnji "Tviter") kako samit obećava da će ući u istoriju, što će "dovesti do promene strateške paradigme", jer tri zemlje formiraju "jedinstveni front za slobodan i otvoren Indo-Pacifik".

Iz priprema za samit zna se da će se trojica lidera ubuduće sastajati svake godine i da će SAD, Japan i Južna Koreja održavati zajedničke vojne vežbe. U međuvremenu je otvorena i stalna dežurna linija kako bi Bajden, Kišida i Jun bili u stalnom kontaktu, što je ključno za bezbednosnu strategiju Vašingtona u Indo-Pacifiku dok rastu tenzije s Kinom, Severnom Korejom i Rusijom.

Skup u Kemp Dejvidu trebalo bi da ojača i ekonomsku saradnju ove tri države kako bi se zaštitili lanci snabdevanja zbog rizika koji su povezani s Kinom.

Tongfi Kim, profesor azijske geopolitike na Briselskoj školi upravljanja, za "Vašington džornal" kaže da će cilj samita biti da se dosadašnji dobici u ovom trostrnom odnosu "zacementiraju" kako bi savez mogao da iizdrži i ako u Belu kuću posle sledećih izbora dođe republikanac.

Zajedničke vojne vežbe pod dirigentskom palicom SAD uključivaće obuku za praćenje i uništavanje balističkih projektila, povezivanje radarskih, satelitskih i ostalih vojnih sistema u realnom vremenu.

Kako kažu stručnjaci za bezbednosnu politiku, cilj je da se razvije direktno odbrambeno partnerstvo Japana i Južne Koreje.

To podrazumeva i dogovor Seula i Tokija da dve zemlje mogu da dele zalihe municije, goriva i vode u slučaju napada.

Američki stratezi se nadaju da će Bajdenov samit biti pravi strateški odgovor Kini, Severnoj Koreji i Rusiji, koja jačaju svoje veze, što je pokazala i nedavna vojna vežba Pekinga i Moskve u blizini Aljaske.

Ipak, šef kineske diplomatije Vang Ji poziva Tokio i Seul da prednost daju obnovi saradnje sa Pekingom, umesto što se približavaju Zapadu.

"Bez obzira na to koliko farbate kosu u plavo ili koliko oštar nos pravite, nikada nećete postati Evropnjanin, Amerikanac ili zapadnjak", poručio je nedavno Vang.