Američki medij: Ne potcenjivati značaj BRIKS-a za zemlje Globalnog juga

Mnogi na Zapadu odbacuju značaj organizacija poput BRIKS-a i onoga što one predstavljaju, ali je jasno da zemlje Globalnog juga u njima vide alternativu svetskom poretku u kom dominiraju Sjedinjene Američke Države, piše američki magazin "Nejšn"

Južnoafrička Republika je ovogodišnji domaćin samita BRIKS - grupe koja spaja lidere te zemlje sa Brazilom, Rusijom, Indijom i Kinom - u trenutku kada tenzije između SAD i njihovih rivala u Pekingu i Moskvi postaju sve izraženije.

Ipak, još jedan kontekst u kom bi trebalo gledati taj samit je i rastući značaj tzv. Globalnog juga, koji se vidi u nijansiranim reakcijama u Aziji, Africi i Latinskoj Americi na sukob u Ukrajini, piše američki magazin "Nejšn".

Samit BRIKS-a počinje danas u Johanesburgu, traje do 24. uz učešće lidera Kine, Indije, Brazila i Južne Afrike. Rusiju će predstavljati ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov . Ruski predsednik Vladimir Putin će učestvovati na samitu putem video konferencije.

Višestruki neuspesi svetskog poretka predvođenog SAD da suštinski podrži dva ključna zahteva država Globalnog juga – ekonomski razvoj i očuvanje suvereniteta – stvaraju potražnju za alternativnim strukturama za uređenje sveta.

BRIKS i Šangajska organizacija za saradnju (ŠOS) su dva glavna odgovora na ove neuspehe. Oni spajaju Istok i Jug u prostorijama u kojima Vašington i njegovi ključni saveznici nisu baš dobrodošli — čak i kada sami sebe pozovu.

O BRIKS-u se često govori na dva načina. Neki posmatrači odbacuju njegovu relevantnost, pozivajući čak i na njeno raspuštanje. Drugi imaju romantičan stav o BRIKS-u kao oživljavanju mrtvih dana južnjačke solidarnosti — Bandunga 1950-ih ili Novog međunarodnog ekonomskog poretka 1970-ih. Nijedan od njih nije precizna slika onoga što se zaista dešava, navodi američki list.

Čini se da je aktuelni trenutak predstavlja još jednu ključnu tačku u razvoju BRIKS-a, nakon osnivanja 2009–2010. i stvaranja entiteta za finansiranje razvoja (Nove razvojne banke) 2015. godine.

Dve ključne tačke su na dnevnom redu avgustovskog samita— prvo, pronalaženje načina za trgovinu i ulaganje jedni s drugima tako što će se zaobići upotreba američkog dolara i drugo, prijem novih država u klub, navodi "Nejšn".

Drugačiji razvoj

Globalni finansijski sistem i dalje se nalazi pod dominacijom američkog dolara i američkih Federalnih rezervi. Moguće je da široka upotreba dolara omogućava nacijama da lakše trguju.

Ali to takođe stavlja njihove ekonomije na milost i nemilost američkim kamatnim stopama i suverenim merama kao što je kvantitativno ublažavanje, i omogućava oštre režime sankcija koje predvode SAD.

Za Globalni jug, alternativni putevi finansiranja razvoja i valutnih poravnanja su atraktivni načini za postizanje autonomije, jačanje ekonomskog rasta i barem delimičnu zaštitu od eksteritorijalnosti sankcija.

Dedolarizacija — čak i ako je ograničena na trgovinu između pet država BRIKS-a — je izuzetno ambiciozan cilj, a značajan napredak je u ovom trenutku teško predvideti. Pripreme potrebne za stvaranje takve valute su ogromne i uključuju stvaranje mnogo dublje koordinacije centralnih banaka dotičnih zemalja, koja još ne postoji. To će uključivati bolna pitanja u vezi sa postizanjem određenog stepena suvereniteta.

Postoje i geopolitičke barijere: Indija je zabrinuta da bi Kina igrala dominantnu ulogu u svakom takvom aranžmanu zbog svoje nesrazmerne ekonomske težine u grupi. Nju Delhi je već odbio da bude deo bilo kakvog alternativnog valutnog aranžmana.

Ni Južna Afrika posebno podržava kretanje u tom pravcu. Barem za sada, stvaranje alternative trgovini u dolarima ostaje više tema za razgovor nego ostvarljiva politika, navodi "Nejšn".

Ipak, iako je dedolarizacija možda daleko, BRIKS preduzima značajne korake kako bi razvio alternative finansijskim institucijama u kojima dominiraju SAD, kao što je Svetska banka.

Pet država je 2015. godine osnovalo Novu razvojnu banku (NRB), čiji su fokus finansiranje infrastrukture i održivi razvoj. Iako je BDP Kine više nego dvostruko veći od ostalih država BRIKS zajedno, ona je pristala na ravnopravno partnerstvo u upravljanju bankom i jednak udeo upisanog kapitala od po 10 milijardi dolara.

Članstvo u NRB je otvoreno za sve države članice UN. Bangladeš, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati i Urugvaj su već postali članovi, a verovatno njoj će se verovatno priključiti još država.

Iako je sa sedištem u Kini, NRB se razlikuje od druge slične multilateralne institucije, Azijske banke za infrastrukturne investicije, u kojoj je Kina jasno preuzela poziciju većinskog akcionara i vodeću ulogu.

NRB se još više razlikuje od pekinške inicijative Pojas i put, koja predstavlja skup bilateralnih ugovora o finansiranju infrastrukture u kojima je Kina još dominantnija kao jedini kreditor.

Proširiti se ili ne?

Širenje samog BRIKS-a je, međutim, druga stvar. Poslednjih meseci došlo je do poplave interesovanja iz država Globalnog juga za pridruživanje klubu, a prema tvrdnjama Južnoafrikanaca, reč je o čak 22 države koje su podnele zahtev za članstvo.

Više njih je izrazilo interesovanje. One uključuju Alžir, Argentinu, Belorusiju, Boliviju, Egipat, Indoneziju, Iran, Saudijsku Arabiju, UAE i druge. Više država je prisustvovalo sastancima "Prijatelja BRIKS-a" u Južnoj Africi ranije ove godine, a ta zemlja se uvek zalagala uključivanje drugih afričkih država u sastanke grupe. Fokus na Afriku će ove godine biti još izraženiji.

Međutim, postoje razlike u pogledu širenja unutar grupacije, pri čemu je Kina, uz izvesnu podršku Rusije, najglasniji zastupnik te politike. Ali Indija i Brazil su oprezni, želeći mnogo sporiji proces u kome se ekspanzija dešava u fazama i nakon što se odobri neka vrsta "srednjeg statusa".

Kao što je Andre Pagliarini nedavno napisao, otpor Brazila daljem širenju potiče od njegove želje da ne razvodnji svoj uticaj na ono što vidi kao ključnu grupaciju u kojoj ima veliki uticaj.

Indija takođe deli neke od ovih zabrinutosti. Južna Afrika bi želela da sačuva pet sadašnjih država BRIKS-a kao ključne članice i da se više fokusira na format BRIKS+, rekao je visoki zvaničnik vlade te zemlje, navodi "Nejšn".

Proširenje, čak i u dvoslojnom formatu, predstavljalo bi veliki korak napred za BRIKS. To bi poslalo poruku da je reč o mnogo većoj koaliciji u kojoj se vode širi razgovori o stvaranju novih puteva za rešavanje zajedničkih izazova.

Naravno, veće grupisanje će učiniti izazovnijim za prevođenje ideja u konkretne akcije — klasičan primer kompromisa između efikasnosti i veličine.

Geopolitička dimenzija

Pogrešno je BRIKS posmatrati kao inicijativu "Jug-Jug" - ona se pre može okarakterisati kao grupisanje "Istok-Jug", navodi američki magazin.

Potencijalna prepreka jačanja BRIKS-a je podela između dva azijska giganta, Indije i Kine. Nakon njihovog sukoba 2020. koji je doveo do pogibije najmanje dvadesetak njihovih vojnika, Nju Delhi i Peking su zaglavljene u oružanom sukobu visoko u Himalajima koji je u poslednje tri godine samo delimično ublažen.

Međutim, primetno je da nisu dozvolili da ovo duboko nepoverenje značajno utiče na njihovo učešće i razgovore u okviru programa i formata BRIKS-a. U stvari, i Indija i Kina se i takmiče i razgovaraju unutar BRIKS-a.

Na jednom nivou, obe strane pokušavaju da osigura da drugi ne postane dominantan u grupi. Ali sastanci BRIKS-a takođe pružaju mogućnosti za dijalog Indije i Kine u sigurnijim multilateralnim formatima.

Da bi BRIKS ostao održiv i imao sve veći uticaj, nije neophodno da njegove ključne članice budu bliski prijatelji, već da vide zajednički interes.

Formiranje koalicije sa Rusijom i Kinom daje državama globalnog juga polugu u njihovim odnosima sa Zapadom predvođenim SAD. a pomaže i u stvaranju multipolarnijeg sveta, dugog cilja srednjih sila Globalnog juga.

Ali Brazil, Indija i Južna Afrika se trude da prenesu i poruku da BRIKS nije neprijateljski raspoložen prema Sjedinjenim Državama.

"Mislim da ne vidimo BRIKS kao prorusku ili antizapadnu, to bilo krajnje pogrešno", rekla je ministarka spoljnih poslova Južne Afrike Naledi Pandor.

Brazilski predsednik Ignasio Lula da Silva veoma ceni podršku Bajdenove administracije jačanju demokratije kod kuće, dok je Indija blizak partner SAD kada su u pitanju azijska geopolitika i ekonomske i veze, piše "Nejšn".

Ovo je, dakle, suptilna, ali stvarna diferencijacija "Istok-Jug unutar BRIKS-a". Dok se Rusija i Kina nalaze u rivalstvu sa Sjedinjenim Državama, države Globalnog juga BRIKS vide kao komplementaran način za stvaranje paralelnih struktura moći i uticaja u svetu u kojem je Vašington često bio razočaranje i ponekad velika prepreka nekim od njihovih suštinskih interesa.Koalicija zasnovana na problemima sa "Globalnim istokom" je logičan put kojim treba krenuti.

To važi i za Indiju, možda najbližeg prijatelja Vašingtona u BRIKS-u. Nju Delhi je često u nepovoljnom položaju zbog globalnog ekonomskog sistema koji smatra da je neadekvatnim kada je u pitanju finansiranje klimatskih politika i pravičnog razvoja, a da ne spominjemo povremene upade SAD-a u ono što smatra suverenim pitanjima unutrašnje politike.

Posledice američkih sankcija ne štede čak ni Indiju, što je pokazalo njeno nevoljno usklađivanje sa oštrim sankcijama Vašingtona Iranu pod predsednikom Trampom. Nju Delhi je takođe odbio da se pridruži režimu sankcija Moskvi pod vođstvom SAD—u stvari, uveliko povećavši kupovinu nafte od Rusije.

Pritisci su stalno prisutni da se države Globalnog juga ne približavaju previše Moskvi i Pekingu. Navodi o isporuci oružja Rusiji iz Južne Afrike su dobar primer sklonosti Vašingtona da se žestoko obruši na nesvrstane države za koje se vidi da su postale previše usklađene sa njegovim rivalima, piše američki list.

U zapadnim prestonicama postoji mnogo onih koji odbacuju značaj organizacija poput BRIKS-a i onoga što one predstavljaju. Kritičari su u pravu kada tvrde da je do sada njihov uticaj bio više simboličan nego suštinski, ali bilo bi pogrešno posmatrati ih samo kao mesta za razgovore.

Iako žele jake odnose sa Sjedinjenim Državama, većina država Globalnog juga takođe traži puteve koji vode poretku smanjenja unipolarnosti, povećavaju sopstveni prosperitet i klimatsku bezbednost i obezbeđuju stabilnost režima protiv pritisaka i iskušenja Zapada. Taj napor i potraga će se nastaviti, sviđalo se to Vašingtonu ili ne.