Svet

Francusko-nemački plan za EU: Britanija da bude pridruženi član

Od Britanije bi se tražilo da doprinese godišnjem budžetu EU i da bude pod nadležnošću Evropskog suda pravde u zamenu za učešće u evropskom jedinstvenom tržištu
Francusko-nemački plan za EU: Britanija da bude pridruženi član© Tanjug/AP Photo/Jean-Francois Badias

Velika Britanija bi mogla da se ponovo priključi Evropskoj uniji kao "pridruženi član" sudeći prema planovima proširenja bloka koje su osmislile Francuska i Nemačka.

Od Britanije bi se tražilo da doprinese godišnjem budžetu EU i da bude pod nadležnošću Evropskog suda pravde u zamenu za učešće u evropskom jedinstvenom tržištu, piše "Telegraf".

Kako se dodaje, plan će biti zvanično predstavljen nakon sastanka lidera laburista Kira Starmera i francuskog predsednika Emanuela Makrona u Parizu. Kir Starmer  je rekao da će staviti u središte pažnje "bolji sporazum za Veliku Britaniju" kao delu post-bregzitovskog trgovinskog sporazuma, ako pobedi na sledećim izborima. 

Britanski medij podseća da se EU sprema da primi Ukrajinu kao punopravnog člana za manje od sedam godina, kao i da su evropski lideri kao rok za prijem novih članica postavili 2030. godinu, a da njihovi planovi uključuju i Zapadni Balkan.

Pariz i Berlin predstaviće svoje planove na marginama ministarskog sastanka u Briselu. 

Lorens Bun i Ana Lurman, ministri za Evropu Francuske i Nemačke, predložiće četvorostepenu strukturu za integraciju zemalja koje "ne žele i/ili nisu u stanju da se pridruže EU u doglednoj budućnosti". Prema tom planu, Britanija bi mogla da bude pozvana u treći nivo, kao pridruženi član. 

"Pridruženi članovi neće morati da se obavežu na bliže jedinstvo ili dalje integracije niti će učestvovati u dubljim političkim integracijama u drugim sferama poput pravosuđa, unutrašnjih poslova ili državljanstva EU", navodi se u predlogu Francuske i Nemačke.

Osnovni uslov bio bi posvećenost sprovođenju osnovnih načela i vrednosti EU, uključujući demokratiju i vladavinu prava, dodaje se u dokumentu čije delove citira britanski medij. Naknade za članstvo bile bi niže nego one koje izdvajaju punopravne članice, ali bi i povlastice bile ograničene, pa tako ove zemlje ne bi imale pristup zajedničkom poljoprivrednom fondu EU.   

Takođe, pridružene članice bi bile predstavljene preko portparola u Evropskoj komisiji i parlamentu, ali ne bi imale pravo glasa.

Sporazumom o trgovini i saradnji, koji je potpisao tadašnji premijer Boris Džonson, okončana je jurisdikcija Evropskog suda pravde u Britaniji, kao i finansijski doprinos Britanije evropskom bloku.

"Zemlje bi se pridružile jednom ili drugom spoljnom sloju po sopstvenoj političkoj odluci bilo zato što se povlače iz EU ili zato što uopšte nemaju nameru da se pridruže", navodi se u francusko-nemačkom planu.

Dodaje se i da će biti potrebni pažljivi pregovori kako bi se pronašao pravi balans između labavijeg oblika integracije i institucionalnog učešća uz zadržavanje najviših beneficija za punopravne države članice EU.

image