Od crkve do nevladine organizacije: Gde sve Evropa "vidi" ruski uticaj

Istraživači zapadnih organizacija smatraju da su ruski mediji zabranjeni prekasno kada su već stvorene "složene mreže za širenje propagande"

Ruski biznismen Jevgenije Prigožin, osnivač grupe Vagner i osoba koja važi za blisku Putinu, prvi put se pohvalio da se meša u američke međuizbore, nakon godina poricanja, izvestio je AFP.

Iako je Prigožinova poruka da se oduvek mešao u američke izbore i da će nastaviti to da čini bila ciničan komentar, istraživač iz tink-tenka Globsek Katarina Klingova smatra da je to dokaz da se "propagandni rat nastavlja", kao i da Kremlj  veoma uspešno širi svoju propagandu ne samo na Zapadu, već i u Latinskoj Americi i Africi. 

Sličan je stav i belgijske organizacije EU DisinfoLab koja se bavi "borbom protiv dezinformacija". Oni su smatraju da je u maju 2022. počela - i još uvek traje - vrlo sofisticirana operacija širenja uticaja, koja se sastoji u stvaranju desetina kloniranih sajtova autentičnih medija, poput "Bilda", "Gardijana" ili RBK, koji imaju za cilj da šire lažne članke, video snimke i istraživanja. 

Sve ovo se prenosi preko "brojnih sajtova i lažnih naloga na Fejsbuku" i reklamiranjem na društvenim mrežama po ceni od 105.000 dolara, navodi Globsek.

Premda je teško reći ko tačno stoji iza navodne operacije, EU DisinfoLab se ne ustručava da kaže "da mnogo elemenata ukazuje na umešanost aktera iz Rusije" jer, po njihovoj oceni, "narativi su potpuno u skladu sa ruskom propagandom". 

Početkom jula, bugarska vlada optužila je Rusiju da plaća oko 2.000 evra mesečno javnim ličnostima, političarima i novinarima, da javno zastupaju interese Kremlja.

Evropa protiv RT i Sputnika

EU je još u martu zabranila medije RT i Sputnik, ali nije uspela da spreči njihovo emitovanje, jer su oni iskoristili "nedostatke" interneta za svoje ciljeve: preimenovanjem domena, stvaranjem duplikata sajtova ili naizgled nezavisnih sajtova, doslovnim prenošenjem RT sadržaja, tvrdi Institut za strateški dijalog iz Londona.

Osim toga, ovi mediji ostaju dostupni preko VPN (virtuelne privatne mreže) ili na platformama kao što su Odisi ili Rambl. 

Odisi i Rambl su prestali da emituju sadržaj RT i Sputnika u Francuskoj krajem oktobra, ali to ne važi za ostatak Evrope. 

"Ovi mediji su samo vrh ledenog brega", ocena je Katarine Klingove, koja objašnjava da "postoji mnoštvo učesnika i alata koje Kremlj koristi u svojim operacijama – od ogromne medijske mašine do novinskih agencija, ambasada i predstavnika širom sveta, fabrika trolova, hakera, pravoslavne crkve, nevladinih organizacija itd."

"Prekasno smo ih zabranili"

Istraživač ruskog sajber prostora Kevin Limonie kaže da je od početka specijalne vojne operacije u Ukrajini i nakon zabrane kanala RT i Sputnik, "došlo je do prekomponovanja informativnih alata i ruskog uticaja u inostranstvu, naročito kada je u pitanju plejada Telegram kanala, blogova, Tviter naloga, Fejsbuk profila". 

"Zabrana ovih medija je došla prekasno, jer su oni već stvorili složene mreže za širenje propagande", tvrdi Limonie, dodajući da se "ruski uticaj već ukorenio, posebno u antisistemskim grupama poput žutih prsluka ili antivaksera". 

Njihova strategija je da stvore zabunu "mešanjem istine i laži i kreiranjem jednostavnih objašnjenja za komplikovane probleme, podizanjem tenzija i širenjem defetizma", dodaje on. 

Pojedinci zato predviđaju da će se za manipulisanje sada koristiti teme poput energetike ili grejanja, što bi, kako se plaše, moglo da naškodi evropskoj podršci Ukrajini.