Alis Vajdel, jedna od lidera nemačke krajnje desničarske Alternative za Nemačku (AfD), poručila je da rezultati nedavnih lokalnih izbora pokazuju da je ta stranka postala glavna politička snaga u zemlji nakon što je osvojila najveći udeo glasova ikada u zapadnonemačkoj državi.
"AfD više nije istočnjački fenomen, već je postao glavna svenemačka partija", rekla je Vajdel. "Dakle, stigli smo." Ona je poručila da "prezir" političkog establišmenta u Nemačkoj prema AfD "neće biti održiv na duge staze".
AfD, koja je sa svojom antiimigracionom politikom imala jako uporište među biračima na postkomunističkom istoku, osvojila je na izborima u nedelju 18,4 odsto glasova u pokrajini Hesen u zapadnoj Nemačkoj – oblasti koja uključuje finansijsku prestonicu Frankfurt. Stranka je završila druga, iza Hrišćansko-demokratske unije (CDU), i na trećem mestu u Bavarskoj. Otprilike jedna četvrtina svih nemačkih birača sa pravom glasa živi u Hesenu.
Bio je to najbolji rezultat za AfD na izborima u zapadnoj državi u desetogodišnjoj istoriji stranke.
"Ogromno otuđenje između vladajućih partija u Berlinu i mnogih normalnih radnih ljudi" je primarni faktor koji stoji iza uspona nemačke krajnje desnice, rekao je "Gardijanu" Manfred Gulner iz Instituta za ispitivanje javnog mnjenja "Forsa".
Markus Zeder, lider CDU - dominantne političke snage u Bavarskoj decenijama - kazao je da bi rezultati glasanja trebalo da pošalju "signal za uzbunu" kroz berlinske koridore moći.
"Tema migracija je čisto federalno pitanje, a ne pitanje regionalne politike", rekao je Zeder i dodao da Berlin mora da "promeni nemačku migracionu politiku", kako bi odgovorio na uspon AfD-a.
Broj migranata u Nemačku bio je veći 2022. nego ikada ranije, saopštila je nemačka savezna statistička agencija Destatis u junu. Oko 2,67 miliona ljudi stiglo je u zemlju te godine, dok je 1,2 miliona otišlo.
Primarni uzrok porasta migracije bio je sukob u Ukrajini, koji je doveo do toga da je oko 1,1 milion ukrajinskih izbeglica potražilo sigurnost u EU članici.