Iran uči Rusiju kako da izbegne sankcije

Iran će pokazati Moskvi kako da izbegne naftne sankcije uz pomoć podzemne finansijske mreže

Islamska Republika godinama frustrira Sjedinjene Američke Države kojepokušavaju na sve načine  da izoluju i unište ekonomiju zemlje. Uspeh Irana krije se u paralelnom svetu lažnih kompanija i stranih banaka, uključujući i finansijske institucije sa sedištima u Evropi i SAD koje Teheran koristi kako bi izbegao međunarodne kontrole i poslovao u inostranstvu, piše "Politiko".

Kako Zapad pokušava da izoluje Rusiju zbog njene vojne operacije u Ukrajini, Iran koji, prema pisanju američkih medija, Rusiju snabdeva oružjem, sada nudi i svoje iskustvo u "umetnosti izbegavanja sankcija".

Zapadne diplomate koje su želele da ostanu anonimne rekle su portalu da te "lekcije" potvrđuju nedavni sastanci ruskih i iranskih zvaničnika.

Ako Moskva savlada iranski sistem, to će ublažiti udarac sankcija, naročito u naftnom i gasnom sektoru koji su kičma ruske ekonomije.

Diplomate tvrde da su zapadne banke poput nemačke "Dojče banke" i "Komercbanke" i američkog "Sitigrupa" pomogle Iranu da zarađuje od izvoza svojih sirovina tajnim putevima i upozoravaju da sada postoji rizik da iste banke tako pomognu i Rusiji.

Iran ima višedecenijsko iskustvo u izbegavanju američkih sankcija koje je naročito "obogatio" kada je tadašnji američki predsednik Donald Tramp povukao SAD iz nuklearnog dogovora i ponovo uveo sankcije zemlji uprkos protivljenju EU.

Iran je otišao "u podzemlje" i uz pomoć lažnih kompanija, finansijskih institucija i stranih banaka Teheranu godišnje od prodaje nafte i drugih sirovina stiže desetine milijardi dolara.

Iako su inflacija i nezaposlenost u Iranu visoke, što su faktori koji su doprineli nedavnim nemirima, mada ne i jedini razlog, njegova ekonomija je nedavno pokazala znake života, sa rastom od više od četiri odsto samo u poslednjoj fiskalnoj godini, pokazali su podaci Svetske banke.

Dok se iranski izvoz nafte otprilike prepolovio pod sankcijama na oko milion barela dnevno, zemlja je održala robusnu trgovinu u drugim oblastima, kao što su petrohemija i metali. Iranska nafta je privlačna Kini, uglavnom zato što je relativno jeftina, a nezakonita priroda sankcionisane iranske sirove nafte znači da se prodaje po nižim cenama u odnosu na tržišne.

U čemu je tajna vešto ispletene iranske mreže? Roba se izvozi i prodaje preko lažnih, stranih kompanija i međunarodnih banaka za koje nema dokaza da znaju da je reč o iranskim firmama, tako da ispada da nijedan dolar ne ulazi u zvanični bankarski sistem zemlje već su to "prihodi" tih kompanija.

U transakcije su najčešće uključene iste kompanije i banke sa sedištem u Kini, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Indiji, a njihova vrednost ide od nekoliko hiljada do nekoliko miliona dolara. Neimenovane diplomate tvrde da veliki deo odlazi u UAE i trgovinsku kompaniju "Hua Gong trejding" iz Hongkonga, ali dokazi za to ne postoje.

Deo krivice leži, ocenjuje briselski portal, i u očiglednoj nezaintereovanosti EU (koja je inače ukinula sankcije Iranu na osnovu nuklearnog dogovora 2015. godine, mada ograničenja za banke i dalje postoje iz straha od američkih sankcija) da primeljuje svoja pravila i regulative o borbi protiv pranja novca.

Dok se to ne dogodi, kažu zapadne diplomate, Iran će nastaviti da koristi evropsku finansijsku infrastrukturu bez straha, što je primer za koji kažu da će i Rusija slediti.

"Ovo nije rupa u zidu", rekao je jedan od zvaničnika. "Nema zida."