Pentagon večito u strahu od Kine: Amerika pravi najbolje oružje na svetu, ali nedovoljno brzo

Američka vojna industrija "ne poseduje kapacitet i sposobnost da zadovolji čitav niz potreba za bržom i obimnijom vojnom proizvodnjom, pokazuje dokument Pentagona u čiji uvid je imao "Politiko"

Američka vojna industrija na muci je da zadrži primat u visokotehnološkoj trci u naoružanju u odnosu na konkurenciju - Kinu, pokazuje još uvek neobjavljeni nacrt novog izveštaja Pentagona o namenskoj industriji u koji je "Politiko" imao uvid.

Prva ikad Nacionalna odbramena industrijska strategija, koju bi u narednim nedeljama trebalo da objavi šef nabavke Pentagona, ima za cilj da prikaže ono što je Pentagonu potrebno kako bi iskoristio stručnost malih tehnoloških firmi, dok bi finansiranje i podrška tradicionalnim kompanijama doprinela bržem napretku u razvoju novih tehnologija.

Kako sada stvari stoje, američka vojna industrija "ne poseduje kapacitet i sposobnost da zadovolji čitav niz potreba za bržom i obimnijom vojnom proizvodnjom, pokazuje dokument, navodi "Politiko".

U dokumentu od 27. novembra dodaje se da Amerika pravi najbolje oružje na svetu, ali da ne može da ga proizvede dovoljno brzo.

"Ova neusklađenost predstavlja rastući strateški rizik, jer se Sjedinjene Američke Države fokusiraju na podršku aktivnim borbenim operacijama, dok ih manje zanima veća i tehnološki sve naprednija pretnja koja se ubrzano nadvija u Indo-Pacifiku", navodi se u studiji.

Da bi američka preduzeća proširila proizvodne kapacitete, potrebne su im tačne instrukcije u pogledu budućih potreba za kupovinom, ulaganja u istraživanje i razvoj.

"Pod jedan, vlade moraju da pokažu da su posvećeni, i to ćemo raditi na održiv način uz dobijanje sredstava", rečeno je iz Pentagona.

Međutim, pojedini koji su imali uvid u nacrt izveštaja, frustrirani su onim što smatraju nedostatkom - pronalaženjem dugoročnih rešenja za izazove u lancu snabdevanja sa kojim odbrambena industrija muku muči već duže vreme.

U izveštaju se navodi da se posle Hladnog rata odbrambena industrija smanjivala kako su se kompanije spajale. Za razliku od SAD, Kina je proteklih 30 godina postala "globalna industrijska elektrana" u brodogradnji, kritičnim mineralima i mikroelektronici.

"Ovaj poziv na akciju može izgledati kao velika cena, ali posledice nečinjenja ili neuspeha bile bi daleko veće", zaključak je dokumenta.