Milion evropskih granata za Kijev između propagande i mogućnosti: Biće, ali 10 puta manje od traženog

Od milion obećanih granata od 155 mm, Ukrajina je dobila manje od trećine. Sada se najavljuju nova ulaganja, no, računica sugeriše da su opet po sredi prazne priče

Severnoatlantska alijansa (NATO) potpisala je ugovor vredan 1,1 milijardu evra za kupovinu municije koju će njene članice ili poslati Ukrajini ili zadržati kako bi dopunile svoje zalihe.

Ukrajinci prebrzo troše municiju koju dobijaju od zapadnih saveznika i posle propale kontraofanzive, sada su prinuđeni da sa 8.000 projektila dnevno ispaljuju čak četiri puta manje - svega 2.000, piše "Fajnenšel tajms".

Partneri iz EU obećali su još prošlog proleća da će poslati Ukrajini milion artiljerijskih projektila. Ukrajinski zvaničnici, međutim, rekli su da im je do kraja decembra dostavljeno samo oko 300.000 granata, manje od trećine obećanog.

Novi ugovor za "stotine hiljada komada" artiljerijske municije od 155 mm ipak ne znači i novu turu pomoći za Ukrajinu, već (još jedno) obećanje da će Kijev dobiti još koju stotinu hiljada komada municije u okviru obećanih ali neispunjenih milion komada do kraja prošle godine. Obećanja, ludom radovanja.

U međuvremenu, sa severa Evrope stiže vest da nordijske zemlje pojačavaju proizvodnju municije za Ukrajinu.

Kompanija "Namo", koju kontrolišu Norveška i Finska, jedan je od četiri vodeća evropska proizvođača artiljerijskih granata od 155 mm.

Da bi ubrzala proizvodnju, Norveška je prošle sedmice saopštila da će uložiti 2 milijarde kruna (191 miliona dolara) za poboljšanje svojih kapaciteta i u "Namo" fabriku u Raufosu, nekih 100 kilometara severno od Osla.

"Apsolutno je neophodno povećati evropsku proizvodnju", rekao je tim povodom za AFP norveški premijer Jonas Gar Store.

Međutim, pre nekoliko meseci, u zvaničnom komentaru o vojnom budžetu Norveške za 2024. godine, objavljenom na sajtu parlamenta Norveške, "Namo" je procenio da je potrebno uložiti 70 milijardi norveških kruna u povećanje proizvodnih kapaciteta, od kojih bi "Namov" udeo bio oko 15-20 milijardi. To znači da sad dobijaju desetak puta manje sredstava nego što su izračunali da im je potrebno.

Finska i Švedska su takođe izdvojile sredstva za povećanje proizvodnje u "Namo" fabrikama na njihovoj teritoriji. Ali potrebe su ogromne, kako za snabdevanje Ukrajine, tako i za dopunu zaliha zapadnih vojnih snaga.

Podsećanja radi, prošle godine, izvršni direktor kompanije "Namo" Morten Brandcaeg je upozorio da će za planirano proširenje fabrike u Raufosu biti potrebna električna energija koja je već obećana centru za skladištenje podataka koji se gradi za kinesku aplikaciju TikTok.

"Računamo na to da ćemo imati dovoljno struje", kaže on danas. "A ako neko želi da posveti energiju video snimcima o mačkama, neka tako bude."

U svakom slučaju, proći će (barem) dve godine pre nego što se ulaganja u Raufos pretoče u nešto više municije za Ukrajinu.

"Za Ukrajinu je veoma važno da zna da će negde u budućnosti imati povećane zalihe", rekao je neimenovani norveški zvaničnik. "Ali, u međuvremenu, jasno je da će i američke zalihe municije biti te koje će dati najveći doprinos." Ali, kao što je poznato, pomoć Vašingtona takođe visi o (tankom) koncu.