Predsednica ECB-a: Konfiskacija ruske imovine bi narušila međunarodni poredak

Ne postoji konsenzus Zapada oko zaplene ruske imovine i njenog korišćenja

Predlozi za zaplenu zamrznutih ruskih sredstava, koje podržavaju SAD, mogli bi da potkopaju međunarodni poredak, upozorila je predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard, nakon sastanka ministara finansija G7 i guvernera centralnih banaka o pitanju korišćenja zamrznutih sredstava ruske centralne banke za podršku Ukrajini.

U zajedničkom saopštenju, oni su, naime, naveli da će nastaviti da rade na "svim mogućim načinima" za korišćenje ruskih sredstava, navodi Rojters.

Oko zaplene ruske imovine, međutim, ne samo da nema konsenzusa, već je ovo pitanje izazvalo i razdor među zemljama G7, ali i političkom elitom EU.

Vašington i njegovi saveznici blokirali su oko 300 milijardi dolara imovine ruske centralne banke, od čega se oko 200 milijardi dolara drži u EU.

SAD već mesecima insistiraju na tvrdnji da međunarodno pravo dozvoljava konfiskaciju sredstava, ali Nemačka i Francuska su zabrinute da bi takav potez mogao da bude opasan presedan.

"Videla sam četiri različite šeme ili predloge da se zaobiđe ono što mnogi drugi pravnici ili advokat smatraju veoma ozbiljnom pravnom preprekom koja se može protumačiti kao kršenje međunarodnog pravnog poretka. Prelazak sa zamrzavanja imovine na njenu konfiskaciju mogao bi da označi i rušenje međunarodnog poretka koji želite da zaštitite i koji biste želeli da Rusija poštuje", rekla je za "Fajnenšel tajms" Lagard, inače bivša pravnica.

Tokom sastanka u Vašingtonu, visoki zvaničnik američkog ministarstva finansija govorio je o opcijama koje se razmatraju.

"Jedan od njih je zaplena, a drugi je obezbeđenje, ili čak korišćenje neočekivanog profita ili kamate od ove imovine za finansiranje zajma", rekao je zamenik američkog ministra finansija Voli Adejemo, a citira Rojters.

List je, naime, ranije objavio da SAD i njihovi saveznici razmatraju korišćenje dospelih kamata na zamrznutu rusku imovinu kao kolateral za kredite ili obveznice izdate za pomoć Ukrajini.

Moskva je više puta govorila da bi zaplena njenih sredstava predstavljala krađu i da bi takav postupak dodatno potkopao globalno poverenje u zapadni finansijski sistem.

Rusija je takođe upozorila da bi, ako bude potrebno, mogla da odgovori na takav potez SAD i njihovih saveznika.