Ukrajina neće odmaći na putu ka članstvu u NATO na ovogodišnjem samitu u Vašingtonu povodom obeležavanja 75. godišnjice organizacije, zbog straha da bi Alijansa mogla da bude uvučena u rat sa Rusijom, piše britanski "Telegraf".
Nemačka i Sjedinjene Države su bile najglasniji protivnici prijema Ukrajine u NATO, a nisu imali sluha ni za davanje konkretnih vremenskih okvira, otkriva publikacija, pozivajući se na izvore.
"Veoma su skeptični u pogledu daljeg napretka Ukrajine na putu ka punopravnom članstvu u NATO-u ove godine", rekao je za "Telegraf" izvor blizak Bajdenovoj administraciji i dodao da je Nemačka zabrinutija od SAD, ali postoji "briga zbog pretnje Rusije Alijansi".
Dalje se navodi da se očekuje da će ova odluka frustrirati Vladimira Zelenskog, koji je ranije upozoren da ne zahteva nemoguće od Alijanse.
Ranije je "Telegraf" javio, pozivajući se na izvore u Alijansi, da je od Zelenskog zatraženo da ne vrši pritisak na članice NATO-a po pitanju ulaska Ukrajine u Alijansu.
On je i prošle godine označio situaciju "apsurdnom" kada su NATO lideri odbili da upute poziv Kijevu za punopravno članstvo na sastanku u Viljnusu u Litvaniji.
Najviši zvaničnici NATO-a promenili su ploču nakon prošlogodišnjeg samita, prema izvorima Alijanse, nakon što je konstatovano da su članice koje podržavaju pridruživanje Ukrajine, uključujući Britaniju, stvorile preveliki pritisak oko te odluke.
Naime, primećena je zabrinutost da je pitanje članstva Ukrajine dominiralo samitom prošle godine i stvorilo razdor među državama članicama. Upućeni u organizaciju NATO samita tvrde da je ove godine najveća briga pitanje povratka Donalda Trampa i njegova najava izlaska SAD iz Alijanse, navodi britanski list.
Očekuje se da će umesto vremenskog okvira za članstvo Ukrajine u NATO biti ponuđeno nešto poput "mosta" ili "puta" ka pridruživanju kao znak podrške tom procesu.
"Podrška, o kojoj se trenutno razgovara, naglasiće 'sposobnost Ukrajine da izabere sopstvenu budućnost' i pokazati da je 'put ka članstvu sve kraći' dok se brani od Rusije, rekla su dvojica diplomata.
U Viljnusu, Britanija i Francuska su se zalagale da reč "poziv" bude uključena u završnu izjavu, kako bi potvrdili da je to politička prepreka, a ne odluka koja blokira članstvo Ukrajine.
"To nije poziv, ali jeste sledeća najbliža stvar", rekao je diplomata o najnovijoj ponudi.
Paket će se fokusirati na jačanje ukrajinskih oružanih snaga kako bi se osiguralo da je Ukrajina spremna da odmah pristupi NATO-u kada se lideri Alijanse slože da je pravi trenutak.
Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a , takođe je nastojao da podstakne 32 članice Alijanse da se obavežu na stvaranje fonda od 100 milijardi dolara (78 milijardi funti) za dovođenje ukrajinske vojske na "standard NATO-a" putem isporuke oružja i obuke.
Pošto su neke države članice skeptične u vezi sa ukupnim iznosom, sada se razgovara o zameni fonda obećanjem svakog saveznika da će za Kijev izdvojiti procenat troškova za odbranu.