Obilo joj se o glavu: Opasni ples Fon der Lajenove sa Đorđom Meloni

Uoči evropskih izbora, koalicioni partneri levog centra Fon der Lajenove u Briselu prete da će joj blokirati drugi mandat na čelu Evropske komisije ako bude sarađivala sa Melonijevom, piše "Politiko"

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen provela je godinu dana udvarajući se desničarskoj premijerki Italije Đorđi Meloniji kao mogućem partneru na evropskoj političkoj sceni, piše "Politiko".

Ali u poslednjoj nedelji, to joj se obilo o glavu. Uoči evropskih izbora, koalicioni partneri levog centra Fon der Lajenove u Briselu prete da će joj blokirati drugi mandat na čelu Evropske komisije ako bude sarađivala sa Melonijevom, za koju smatraju da je previše desno.

Odmah nakon toga, liderka francuske krajnje desnice Marin le Pen aktivno je ponudila Melonijevoj politički savez ove nedelje, podseća se u tekstu.

Čelnica Evropske komisije provela je dosta vremena u Italiji. Fon der Lajen i Meloni su nadgledale ulaznu tačku za migrante u Italiju, a blok je izrazio saučešće poplavljenim zajednicama i pridružio se kada je Meloni razgovarala o svojoj proširenoj političkoj strategiji na afričkom kontinentu u Rimu.

"To je bio klasičan primer držanja svojih prijatelja blizu, a mogućih neprijatelja još bliže", rekao je neimenovani zvaničnik EU.

Veza između Meloni i Fon der Lajen, koje su poslednjih dana izgledale više kao neprijatelji nego kao prijatelji, izgleda da se kvari, toliko da je postala politička obaveza za Fon der Lajen u njenoj trci za drugim mandatom na čelu EK. Za sada, njih dve se bave opasnim plesom, trudeći se da održe prijatnu spoljašnjost, a da pritom ne uvrede one u svojim redovima, piše "Politiko".

To je ironično, s obzirom na to da je bliskost bila čisto politička strategija, kako kažu politički insajderi. Ulozi su posebno visoki za fon der Lajen, dok za Melonijevu to nije od suštinskog značaja, ona će biti premijer i nakon toga.

Spolja gledano, to je bilo malo verovatno prijateljstvo.

Moguća dobit od bliskosti sa Melonijevom izgledala je velika za šeficu Evropske komisije.

Fon der Lajen bi imala rezervu ako njena trenutna koalicija socijalista i liberala ne dobije dovoljno glasova na izborima za Evropski parlament, a Melonijeva bi mogla da ubaci svoju desničarsku grupu Evropskih konzervativaca i reformista (ECR) u sledeću koalicionu mešavinu. 

Fon der Lajen nije isključila saradnju sa ECR, koja uključuje i stranku Melonijeve Braća Italije, nakon izbora. Članovi Evropskog parlamenta iz ECR-a su generalno nepokolebljivi evroskeptični i više su desno od Fon der Lajenovih centrista.

Socijalisti i liberali, koji su deo trenutne koalicije sa Fon der Lajen u Briselu, sve više napadaju Fon der Lajen zbog ove potencijalne saradnje. Toliko da su zapretili da će minirati njen drugi mandat ako odluči da sarađuje sa Meloni ili ECR-om.

Fon der Lajen trpi kritike i iz svoje partije. Kada je posetila Rim  početkom meseca, čak je i italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani, koji je potpredsednik njene EPP, izbegavao javne nastupe sa njom. 

Meloni, sa druge strane, pokušava da održi svoju bazu srećnom bez napada na Fon der Lajen. Tokom događaja koji je ranije ovog meseca organizovala španska krajnje desničarska partija Voks, Meloni je rekla da bi "ishod evropskih izbora mogao da znači kraj neprirodne i kontraproduktivne većine". Ona nije direktno imenovala Fon der Lajen, iako je reč bila o koaliciji šefice EK u Briselu.

Evropska unija, a posebno raspodela najviših funkcija nakon evropskih izbora, istorijski je vođena legendarnim francusko-nemačkim motorom. Međutim, taj motor se kvario poslednjih godina, a komplikovan lični odnos francuskog predsednika Emanuela Makrona i nemačkog kancelara Olafa Šolca ne pomaže.

To ostavlja vakuum moći koji je Melonijeva povremeno uspešno popunila, na primer kada je migrantsku politiku EU zakretala više udesno. Ona je takođe bila ključna figura u ubeđivanju mađarskog lidera Viktora Orbana da potpiše podršku EU Ukrajini.

Ali to Melonijevu ne čini ključnim igračem u raspodeli najviših evropskih funkcija. Zemlje Istočne Evrope sve više pokušavaju da steknu veći politički uticaj u Briselu, kako u podršci Ukrajini, tako i u budućoj raspodeli dužnosti.