Sutra izbori u Francuskoj: Prekomorske teritorije već glasaju

Glasa se za 501 od 577 mesta, dok je 76 mandata osvojeno u prvom krugu

Na francuskim prekomorskim teritorijama i u inostranstvu počeo je drugi krug parlamentarnih izbora koji se za većinu Francuza održava sutra.

Drugi krug glasanja počeo je najpre u francuskoj prekomorskoj teritoriji u Severnom Atlantiku, Sen-Pjer-e-Mikelon, potom na francuskim teritorijama na Karibima, u Južnom Pacifiku i Indijskom okeanu.

Prve procene izbornih rezultata očekuju se sutra po zatvaranju birališta u 20 sati po lokalnom vremenu, dok bi prvi zvanični rezultati mogli da stignu kasno u nedelju uveče ili ponedeljak ujutru.

Reč je o glasanju koje bi prvi put od Drugog svetskog rata moglo da donese pobedu ekstremnoj desnici, piše Tanjug.

Projekcije pred drugi krug izbora predviđaju da bi stranka Nacionalno okupljanje Marin Le Pen mogla da osvoji najviše mesta u parlamentu, ali ne i apsolutnu većinu od 289 mesta.

Birači širom Francuske i prekomorskih teritorija glasaju za 501 od 577 mesta u Narodnoj skupštini, donjem i najvažnijem domu francuskog parlamenta, dok je, kako javlja AP, preostalih 76 mesta već osvojeno u prvom krugu glasanja.

U periodu između dva kruga izbora, stotine centrističkih i levičarskih kandidata povuklo se iz trke kako bi povećali šanse svojih umerenih rivala i pokušali da spreče pobedu kandidata Nacionalnog okupljanja, iako stranka Marin le Pen ima veću podršku nego ikad.

Ako bi Nacionalno okupljanje osvojilo apsolutnu većinu, Makron bi za novog premijera Francuske imenovao Žordana Bardelu, predsednika Nacionalnog okupljanja što bi dovelo do "kohabitacije" predsednika jedne političke struje i premijera druge.

To bi bio četvrti period kohabitacije za Francusku – poslednji put premijer i predsednik bili su iz različitih partija tokom mandata Žaka Širaka i socijalističkog premijera Lionela Žospena od 1997. do 2002. godine.

U slučaju da rezultat izbora bude relativna većina u parlamentu (230 poslaničkih mesta), pobednik će morati da sklapa koalicije koje bi omogućile donošenje zakona, odnosno funkcionisanje parlamenta.

Makronov predsednički mandat traje do 2027. godine, a on je već izjavio da se neće povući pre isteka mandata.