Izlazak Emirata iz OPEK-a: Kakve će biti posledice na ponudu i cene nafte

Zvaničnici Emirata su više puta ukazivali da zemlja više ne želi da bude vezana proizvodnim kvotama, koje su ograničile koliko nafte zapravo može da proizvodi uprkos velikim ulaganjima u proširenje kapaciteta

Zajednička politika i dogovori postaju ideje koje sve više blede na globalnom tržištu, jer države pojedinačno pokušavaju, da zauzmu što bolju poziciju za sebe. Tako domaći i strani stručnjaci uglavnom komentarišu najavu Ujedinjenih Arapskih Emirata o izlasku iz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i OPEK+.

Zvaničnici Emirata su više puta ukazivali da zemlja više ne želi da bude vezana proizvodnim kvotama, koje su ograničile koliko nafte zapravo može da proizvodi uprkos velikim ulaganjima u proširenje kapaciteta. Prema nedavnim sporazumima OPEK-a, proizvodnja UAE je ograničena na oko 3 do 3,5 miliona barela, dok se stvarna proizvodnja kreće oko 3,2 miliona barela dnevno. Abu Dabi je dugo tražio veće kvote, jer je proširio kapacitete izvan tih ograničenja. Zemlja sada navodno ima za cilj da poveća svoj proizvodni kapacitet na oko pet miliona barela dnevno do 2027. godine, a analitičari ukazuju da će to moći jedino van OPEK-a.

Ljubinko Savić iz Udruženja za energetiku Privredne komore Srbije kaže za RT Balkan da UAE verovatno u ovom trenutku imaju prostor da povećaju proizvodnju i da izađu samostalno na tržište i da je napuštanje OPEK-a jedini način da izbegnu ograničenja, ali da verovatno u ovoj situaciji vide i priliku za veću zaradu.

On napominje da bi važan segment mogli biti i ugovori koje Emirati imaju sa drugim zemljama, naročito sa Kinom, jer u ovom trenutku oni, zbog blokade Ormuskog moreuza, nisu u mogućnosti da ispune te obaveze.

"Ne znamo sadržaj tih ugovora i pitanje je da li se ovaj rat u Iranu tretira kao 'viša sila', jer ne dotiče direktno UAE, već su oni indirektno pogođeni. Pitanje je kako će arbitražni sudovi kako posmatrati to što kompanije ne mogu da ispoštuju te ugovore. Oni možda kasne sa isporukama, a u okviru kvota koje imaju u OPEK-u pitanje je, ako se ostane na tim kvotama, da li će stići da ispune godišnje ugovore. Drugi momenat je i mogućnost dobre zarade u trenutku kada je velika potražnja i logično je da žele da povećaju proizvodnju", kaže Ljubinko Savić.

Nepoverenje u međunarodne organizacije i njihovo "cepkanje" ne samo što donosi rast cena, već nagoveštava novi trend – da više nema pravila, već da sve više zemalja želi da "solira" i da radi kako njima odgovara.

"U prethodnom periodu su bila uspostavljena neka pravila igre i ona su bila dugoročno prepoznatljiva. S obzirom da su ona malo poremećena, sada dalje ne vidite u kakvom će tržišnom modelu država da funkcioniše, po pitanju nafte i tečnog gasa", kaže Ljubinko Savić.

On napominje da u naredna tri meseca sigurno ne možemo očekivati da cene padnu i da će one u najboljem slučaju ostati na trenutnom nivou.

"Trenutne kotacije na berzi se odnose na fjučerse nafte koja će biti isporučena za tri meseca unapred i naftaši moraju ukalkulisati taj trošak", objašnjava Ljubinko Savić. 

Ekonomista profesor dr Milan Beslać je izjavio danas da povlačenje UAE iz grupe OPEK i OPEK+ nije bilo neočekivano, i dodao da taj potez u ovom trenutku neće uticati na globalnu ponudu nafte, naftnih derivata i gasa, ali da dugoročno hoće. Beslać je istakao da je povlačenje UAE pokazalo da multilateralni sporazumi i zajednička politika više ne vrede, već da svaka država gleda svoje posebne interne i nacionalne interese.

Dodao je da su UAE sa ovim izlaskom pokazali da su njima nacionalni interesi prioritet u odnosu na zajedničke interese OPEK-a gde su bili članovi još od 1947. godine. On smatra da će još neke zemlje imati istu politiku, ali da to u ovom trenutku neće globalno uticati na ponudu nafte, naftnih derivata i gasa.

"Jedan od razloga izlaska UAE iz OPEK-a su kvote koje su njima preniske za proces proizvodnje i nemaju kuda da izvezu. Oni planiraju da prave nove naftovode, gasovode, ali im je za to potrebno vreme", naveo je Baslać.

Cena nafte na berzanskom tržištu premašila je danas 112 dolara po barelu, što je uvećanje za skoro 40 dolara u odnosu na pre nekoliko dana.

"Dokle god se ne smiri situacija u Ormuskom moreuzu i ne bude bilo protoka nafte i robe makar dve trećine od onoga što je bilo pre ovog sukoba, ne treba očekivati smirivanje tržišta", rekao je Beslać za Tanjug.

On je ukazao da se sasvim sigurno ne može očekivati smirivanje situacije u Evropi i na Balkanu u smislu da dođe do značajnog pojeftinjenja nafte.

"Izlazak UAE iz OPEK-a meni govori o tome da oni vide neizvesnost da će se u kratkom vremenskom periodu otvoriti Ormuski moreuz, i zato su njihovi planovi da izađu iz OPEK-a i da mogu sami da prodaju onoliko koliko mogu da proizvedu. Posebno je važno ono što su najavili da će da prave nove naftovode i gasovode", ocenio je Beslać.

Ko će imati koristi, a ko štete, od "osipanja" OPEK-a, pokazaće vreme. Jedino što zanima potrošače su cene, a one se, po nepisanom pravilu, naročito na tržištu nafte, teško vraćaju na stare nivoe. Pojedini analitičari smatraju da bi potez UAE mogao biti politički pogodan za Vašington, jer je američki predsednik Donald Tramp više puta kritikovao zemlje članice da  "varaju ostatak sveta". Analitičari smatraju da bi, slabija i manje koordinisana organizacija, mogla Americi da obezbedi veći uticaj na pojedinačne izvoznike, pa i na globalne cene.