Ujedinjeni Arapski Emirati, jedan od najvećih svetskih izvoznika nafte, objavili su da će 1. maja napustiti Organizaciju zemalja izvoznica nafte (OPEK) i OPEK+. Analitičari ovaj potez vide kao ozbiljan korak unazad za ovu organizaciju i njenog neformalnog lidera, Saudijsku Arabiju.
Odluka dolazi usred krize na Bliskom istoku koju je izazvao američko-izraelski rat protiv Irana, što je poremetilo trgovinu naftom iz Persijskog zaliva. Isporuke su stopirane blokadom Ormuskog moreuza – uskog plovnog puta kod obale UAE kojim se transportuje oko petina svetske nafte.
Zašto se to dogodilo?
Abu Dabi kaže da je potez vođen nacionalnim interesima i da je deo dugoročne strategije i "suverenog, strateškog izbora" koji ima za cilj da mu se pruži veća fleksibilnost u pogledu proizvodnje nafte.
Zvaničnici Emirata su više puta ukazivali da zemlja više ne želi da bude vezana proizvodnim kvotama, koje su ograničile koliko nafte zapravo može da proizvodi uprkos velikim ulaganjima u proširenje kapaciteta. Vladin izvor je navodno rekao za AFP da UAE traže veću slobodu za povećanje proizvodnje kada se trenutni poremećaji u snabdevanju smanje.
UAE, koji su se pridružili OPEK-u 1967. godine, izrazili su zahvalnost za saradnju unutar organizacije i sa partnerima OPEK+, širom grupom formiranom 2016. godine koja uključuje Rusiju, Kazahstan, Oman, Meksiko i druge zemlje koje nisu članice OPEK-a.
Ko je otišao, a ko ostaje u OPEK-u?
Tokom protekle decenije, nekoliko članica je napustilo OPEK – uključujući Angolu, Ekvador, Indoneziju i Katar. Kao razlozi za napuštanje organizacije navođene su proizvodne kvote, troškovi članstva, ali i političke tenzije.
Grupa trenutno ima 12 članica, dok širi OPEK+ obuhvata još deset proizvođača, čime se ukupan broj povećava na 22 zemlje, uključujući glavne igrače van OPEK-a kao što su Rusija, Kazahstan, Oman i Meksiko.
Neki analitičari kažu da bi potez UAE mogao da podstakne druge koji žele da povećaju proizvodnju da preispitaju svoje članstvo. Robin Mils, šef konsultantske kuće "Kamar enerdži" sa sedištem u Dubaiju, rekao je za Si-En-En da da je "sada vreme da odu" članice koje žele da povećaju proizvodnju, ukazujući na Kazahstan kao potencijalnog kandidata.
Koliko nafte proizvodi UAE?
Prema nedavnim sporazumima OPEK-a, proizvodnja UAE je ograničena na oko 3 do 3,5 miliona barela dnevno, dok se stvarna proizvodnja kreće oko 3,2 miliona barela dnevno. Zemlja se konstantno nalazi iza drugih članica OPEK-a, kao što su Saudijska Arabija i Irak, po pitanju proizvodnih kvota.
Abu Dabi je dugo tražio veće kvote, jer je proširio kapacitete izvan tih ograničenja. Zemlja sada navodno ima za cilj da poveća svoj proizvodni kapacitet na oko 5 miliona barela dnevno do 2027. godine. Analitičari kažu da će van OPEK-a moći da proizvodi količine nafte koje zadovoljavaju njene pune kapacitete, a ne nivoima koje je postavila grupa.
Šta će OPEK sada uraditi?
Odlazak UAE značajno smanjuje deo proizvodnih kapaciteta grupe – koje je Međunarodna agencija za energetiku procenila na oko 13 odsto – što nanosi udarac OPEK+.
Umesto pokretanja trenutnog rasta cena, stručnjaci očekuju promenljivi period i fazu "blagog prilagođavanja", jer preostale članice prate proizvodnju UAE i na kraju ponovo pregovaraju o proizvodnim kvotama. Očekuje se da će zemlje OPEK+ razgovarati o odluci Abu Dabija na sledećem sastanku zakazanom u junu.
Ekonomista Horhe Leon tvrdi da bi potez UAE mogao dugoročno strukturno oslabiti OPEK, dajući ovoj zalivskoj zemlji veći podsticaj za povećanje proizvodnje i postavljajući pitanja o ulozi Saudijske Arabije kao glavne stabilizujuće sile grupe.
Ole Hansen, šef odeljenja za strategiju robe u "Sakso banci", ukazao je da, iako tržište može da apsorbuje dodatnu ponudu UAE u kratkom roku, pomeranje proizvođača ka davanju prioriteta tržišnom udelu u odnosu na disciplinu kvota moglo bi da potkopa sposobnost OPEK-a da upravlja ponudom kroz koordinisanu akciju.
Kako su reagovala tržišta nafte?
Tržišta nafte su već bila napeta pre objave UAE, s obzirom na američko-izraelski rat protiv Irana koji remeti isporuke u Persijskom zalivu i izaziva strah od nestašice. Cena nafte tipa "brent" popela se iznad 110 dolara po barelu prvi put posle nekoliko nedelja, na oko 111 dolara.
Analitičari kažu da je izlazak UAE povećao neizvesnost, a trgovci procenjuju mogućnost dodatne ponude u odnosu na kontinuirane poremećaje u Ormuskom moreuzu. Većina očekuje da će neposredni uticaj biti povećana volatilnost.
Dejvid Oksli, glavni ekonomista za robu u kompaniji "Kapital ekonomiks", rekao je da bi ovaj potez u početku mogao da spusti cene, ali da učini tržišta nestabilnijim decenijama, posebno ako drugi proizvođači slede primer UAE.
Dobre vesti za SAD?
Pojedini analitičari smatraju da bi taj potez mogao biti politički pogodan za Vašington.
Američki predsednik Donald Tramp optužio je OPEK da "vara ostatak sveta" onim što je opisao kao naduvavanje cena nafte i otvoreno je povezao američku vojnu podršku zemljama Zaliva sa troškovima energije, tvrdeći da, iako su SAD branile članice OPEK-a, one su to "iskorišćavale" tako što su održavali cene visokim.
"Slabija i manje koordinisana organizacija mogla bi SAD obezbediti veći uticaj na pojedinačne izvoznike i globalne referentne vrednosti", kažu analitičari.
Da li je OPEK dobar za globalne potrošače?
Osnovan pre više od šest decenija kako bi zemljama izvoznicama nafte dao veću kontrolu nad cenama koordiniranjem proizvodnje, OPEK su analitičari često kritikovali zbog onoga što su opisali kao korišćenje kvota i smanjenja proizvodnje radi uticaja na globalna tržišta.
Pristalice kažu da je ova koordinacija ponekad pomogla u stabilizaciji cena, uključujući i tokom finansijske krize 2008. godine i šoka potražnje izazvane kovidom 19, sprečavajući dublji kolaps tržišta.
Analitičari se slažu da bi slabiji i "iscepkani" OPEK mogao učiniti globalna tržišta nafte manje predvidljivim i težim za upravljanje, sa potencijalno većim oscilacijama cena i manje koordinisanom kontrolom nad ponudom.