Evropa se suočava sa rastućom konkurencijom iz Azije za ograničene zalihe prirodnog gasa jer se nacionalne rezerve smanjuju, a potražnja raste tokom leta.
I to je takmičenje u kome će EU teško pobediti, upozoravaju analitičari i zvaničnici.
Centralizovane azijske ekonomije poput Kine, Vijetnama i Južne Koreje su bolje opremljene za pregovore o kupovini gasa na spot tržištu, ostavljajući Evropu orijentisanu ka slobodnom tržištu u nepovoljnom položaju.
EU je sebi dala ovlašćenje da koordinira grupne kupovine energije nakon početka sukoba u Ukrajini, ali ta politika nije dobro funkcionisala. To znači da čak i ako mirovni sporazum između SAD i Irana bude održan, Evropa bi i dalje mogla da se suoči sa višim cenama gasa i električne energije u narednim mesecima.
"Čeka nas period napetosti", rekao je izvršni direktor kompanije "Total enerdžis" Patrik Pujane francuskim poslanicima ranije ove nedelje, tvrdeći da će blok biti u nevolji ako brzo ne obnovi isporuke iz Katara. "Ne vidim da će cene ići na nivo iz 2022. godine, ali ne očekujem ni pad cena goriva".
Prema pravilima EU, zemlje članice moraju da popune svoje rezerve gasa do najmanje 80 procenata nacionalnog kapaciteta do decembra. Obično se to radi leti kada su potražnja i cene niže. Trgovci energentima obično koriste niže cene da kupuju i skladište gas leti, a zatim prodaju sa profitom tokom zime kada su potražnja i cene veće.
Ali ove godine, visoke letnje cene su preokrenule taj podsticaj, ostavljajući nivoe skladištenja u bloku ispod petogodišnjeg proseka.
Događaji u Aziji mogli bi da pogoršaju situaciju.
Analitičari upozoravaju da će toplije azijsko leto povećati upotrebu klima uređaja, što će dovesti do povećanja potražnje za gasom u Aziji.
Azijske zemlje se prvenstveno oslanjaju na dugoročne ugovore o snabdevanju, ali veća potražnja i smanjenje rezervi mogle bi ih sve više naterati da kupuju gas na spot tržištu, gde se cene određuju dnevno i imaju tendenciju da odmah rastu kada potražnja poraste. To bi dovelo azijske zemlje u direktnu konkurenciju sa Evropom, koja se ove godine posebno oslanjala na spot tržište kako bi obezbedila zalihe.
Ukoliko se rastuća potražnja u Aziji poklopi sa paničnom kupovinom iz Evrope krajem leta, to bi moglo da izazove transkontinentalnu borbu oko tereta. EU bi mogla biti primorana da nudi više cene od Azije na spot tržištu kako bi ostvarila svoje ciljeve skladištenja, rekao je Tobijas Federiko, glavni analitičar u kompaniji "Montel enerdži".
Potražnja za LNG
Prema podacima agencije EU za energetiku, ostvarivanje tih ciljeva ove godine moglo bi zahtevati povećanje uvoza tečnog prirodnog gasa (LNG) za čak 13 procenata u poređenju sa 2025. godinom – što je teško postići u trenutnim okolnostima, posebno ako se proizvodnja u Persijskom zalivu ne oporavi.
Sve to bi moglo ponovo da pokrene pritisak na cene gasa, uzrokujući dodatna smanjenja koja će uticati na evropske rezerve. "Možda ćemo videti očajničke nabavke LNG-a koje zaoštravaju globalna tržišta – u tom slučaju, možda će Evropa jednostavno potpuno kapitulirati pred svojim naporima za dopunjavanje skladišta gasa i otići u zimu", rekao je Seb Kenedi, osnivač analitičke firme "Enerdži fluks".
Ako dođe do ozbiljne borbe, EU bi se mogla naći u nepovoljnom položaju.
Za razliku od azijskih zemalja sa centralizovanim ili direktno komandnim ekonomijama poput Kine — koja je agresivno kupovala LNG na spot tržištu 2021. godine — Evropa ima vrlo malo autoriteta nad svojim uvoznicima energije, koji imaju različite prioritete i obuhvataju 27 različitih država članica.
Nakon počekta SVO, EU je pokušala da izgradi platformu koja bi omogućila privatnim kompanijama da kolektivno pregovaraju o boljim poslovima za gas na međunarodnom tržištu. Iako je bila popularna među manjim uvoznicima sa manje resursa, nema uvida u to koliko je poslova sklopljeno na platformi. Veliki igrači kažu da su se uglavnom klonili nje, radije su išli sami.
Svako za sebe
Platforma za koordinaciju gasa je deaktivirana, ali je Komisija razmatrala njeno oživljavanje nakon rata u Iranu, rekla su za "Politiko" dva neimenovana zvaničnika EU. Ali, kažu, EU može malo da učini da zapravo primora kompanije da koriste ove platforme.
Ni evropski zvaničnici ne mogu direktno da pregovaraju sa konkurentima. Iako su Komisija i njene azijske kolege direktno razmenjivale najnovije informacije o energetskoj politici kako bi izbegle potrese na tržištima, ne mogu se cenkati oko toga koji pojedinačni teret ide kuda, rekla su dva zvaničnika. "Svako za sebe", rekao je drugi zvaničnik.
To znači da bi azijske zemlje mogle imati prednost nad Evropom. "U kriznim situacijama, tržišta koja su više vođena autoritetom mogu reći nekolicini kompanija: 'Samo uradite posao'", rekao je drugi zvaničnik EU. "Možemo da koordiniramo, možemo da podstičemo, ali ne možemo da funkcionišemo onako kako Kina radi".
Na kraju krajeva, Kina bi mogla da preokrene ravnotežu. Od izbijanja rata u Iranu, zemlja - obično najveći svetski uvoznik energenata - smanjila je uvoz i oslanjala se na ogromne rezerve, delujući kao stabilizator na globalnom tržištu.
Ali, uskoro će možda morati ponovo da poveća kupovinu na spot tržištu, nakon što je od marta naglo smanjila rezerve tečnog prirodnog gasa na znatno ispod petogodišnjeg proseka, prema "Kosterusu".
Za zvaničnike EU, to je dugotrajna glavobolja čak i dok rat pokazuje znake kraja.