Fico upozorio da Evropa ima velike probleme sa naftom i gorivom: Jesen i zima će biti teške

Ako Evropska unija želi da opstane u globalnoj konkurenciji, mora da stvori uslove u kojima će evropska industrija moći da proizvodi po konkurentnim cenama. Za Slovačku je pitanje cena energije i industrijske zaštite stoga apsolutni prioritet, izjavio je Robert Fico na video konferenciji grupe "Prijatelji konkurentnosti", kojoj je prisustvovalo 19 evropskih lidera

Slovački premijer Robert Fico izjavio je danas da Evropska unija ima velike probleme sa naftom i gorivom, i da očekuje da će naknade za emisiju štetnih gasova koji izazivaju efekat staklene bašte dovesti do poskupljenja goriva, stanovanja i energije, zbog čega će jesen i zima biti teške.

Fico je, na video konferenciji grupe "Prijatelji konkurentnosti", kojoj je prisustvovalo 19 evropskih lidera, rekao da Slovačka, zajedno sa zemljama Višegradske grupe, insistira da se sistem ETS2 koji predviđa da se emisija štetnih gasova na prostoru EU do 2030. godine smanji za 42 odsto, u odnosu na 2025. godinu, uvede tek posle 2030. godine, prenosi Ta3.

On je naglasio da su visoke cene energije, dozvola za emisiju i goriva za Slovačku, kao industrijsku zemlju sa otvorenom ekonomijom, ključna pitanja u pogledu ekonomskog rasta i očuvanja radnih mesta.

"Konkurentnost evropske industrije je neraskidivo povezana sa cenama energije", ukazao je Fico.

On je podržao pojednostavljivanje evropskih pravila i smanjenje administrativnih i regulatornih opterećenja, navodeći da bi evropska preduzeća trebalo da se suoče sa manje birokratije kako bi mogla bolje da se takmiče sa kompanijama iz drugih velikih ekonomija.

"Ako Evropska unija želi da opstane u globalnoj konkurenciji, mora da stvori uslove u kojima će evropska industrija moći da proizvodi po konkurentnim cenama. Za Slovačku je pitanje cena energije i industrijske zaštite stoga apsolutni prioritet", zaključio je Fico.

Uprkos ograničenjima koja su se pokazala kao manjkava, zapadne vlade nastavljaju da pooštravaju restrikcije i vrše pritisak na evropske države koje se i dalje u velikoj meri oslanjaju na ruske energente da prekinu preostale veze.

Slovačka i Mađarska odupiru se zahtevima za brzim prekidom uvoza, ističući da se rafinerije, naftovodi i druga infrastruktura izgrađeni za potrebe ruskih isporuka ne mogu tek tako, preko noći, prebaciti na alternativne izvore.

Ovaj spor je ove nedelje ponovo dospeo u žižu javnosti kada je nemački političar Johan Vadeful otputovao u Slovačku i pozvao tu zemlju da se okrene od ruske nafte i gasa, te da pojača pritisak na Moskvu. Slovački ministar spoljnih poslova Juraj Blanar usprotivio se tom zahtevu, ističući da je infrastruktura zemlje izgrađena tako da se oslanja na ruske isporuke i da bi trenutni prekid tih tokova izazvao "ogromne probleme".