Globalna nestašica dizela, izazvana poremećajima u snabdevanju zbog ratova na Bliskom istoku i u Ukrajini, ne jenjava, a stručnjaci sada upozoravaju da bi mogla da potraje, jer su zalihe na ključnim tržištima sve manje i približavaju se istorijski niskim nivoima. Cene dizela dostigle su rekordne nivoe zbog poremećaja u snabdevanju kroz Ormuski moreuz i ukrajinskih napada dronovima na ruske rafinerije. Dizel je ključan za poljoprivredu, industriju i drumski transport, a aktuelni poremećaji u snabdevanju doveli su do smanjenja količina dizela dostupnih na tržištu, pražnjenja zaliha i rasta cena goriva. Ukupne zalihe dizela u SAD pale su na najniži nivo za ovo doba godine od početka vođenja evidencije 1982, a Evropljane čini se, još više od pada zaliha, brine cena goriva.
Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović je izjavila da je Vlada Srbije u tehničkom mandatu danas izglasala puštanje 5.000 tona dizela iz obaveznih rezervi. Ona je istakla i da će zalihe, uprkos ovom puštanju, u državnim skladištima ostati na visokom nivou, jer je država na vreme planirala i punila svoja skladišta, kao i da su se rezerve naftnih derivata udvostručile od 2022. godine.
Ministarka je prethodno u ponedeljak na sastanku sa predstavnicima Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS) i Naftne industrije Srbije o snabdevanju domaćeg tržišta naftnim derivatima izjavila da su kompanije u Srbiji prestale da uvoze dizel, jer su troškovi nabavke izuzetno visoki. Ministarka je objasnila da je mera koju je Vlada Srbije izglasala potrebna jer Naftna industrija Srbije (NIS) uz rekordnu preradu nafte u ovom trenutku, ipak ne može da pokrije celo tržište u oktobru.
Dubravka Đedović Handanović je rekla da je situacija na tržištu nafte i naftnih derivata u svetu i dalje nestabilna i da veliki izazov trenutno predstavljaju visoke cene sirove nafte, koje su i dalje iznad 100 dolara za barel, dok su cene dizela na kotacijama iznad 1.500 dolara po toni.
Za Evropu, koja sve više zavisi od isporuka iz Amerike, novi udar mogao bi stići iz SAD, jer je Donald Tramp izjavio da postoji mogućnost zabrane izvoza dizela kako bi se spustile cene za domaće potrošače. Tramp je takođe vršio pritisak na Vladimira Zelenskog da obustavi ukrajinske napade na ruske rafinerije, tvrdeći da ti napadi pogoršavaju globalnu nestašicu dizela.
Organizacija za zaštitu životne sredine "Transport & Environment", sa sedištem u Briselu, objavila je izveštaj o ekonomskim posledicama rasta cena dizela u Evropi, a u svojoj računici navodi da rast cene dizela, uzrokovan geopolitičkim dešavanjima, košta privredu Evropske unije dodatnih 200 miliona evra dnevno. Dokument je otkrio da su ukupni dodatni troškovi za privredu EU, prouzrokovani cenom dizela za drumski saobraćaj, dostigli 40 milijardi evra od trenutka kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli napade na Iran.
Evropski lideri traže od Brisela da reši problem ili da ga bar ublaži. Predsednik Francuske Emanuel Makron već je poslao pismo Ursuli fon der Lajen, a i slovački premijer Robert Fico rekao je da će joj se na isti način obratiti. Fico je izjavio da cene goriva u Evropi rastu dok EU stalno usmerava pažnju na Ukrajinu. On je poručio da smatra apsolutno ciničnim od strane Evropske unije da prepusti države članice njihovoj sudbini u naftnoj krizi.
Rojters je inače u svojoj analizi u kojoj prognozira da bi nestašica dizela mogla da se produbi i produži i tokom 2027. godine, naveo da su maloprodajne cene dizela u SAD u septembru prvi put premašile šest dolara po galonu, što povećava troškove poljoprivrednika i prevoznika. Ukupne zalihe dizela u SAD pale su na 107,9 miliona barela do 11. septembra, što je najniži nivo za ovo doba godine od početka vođenja evidencije 1982. Američka Uprava za energetske informacije (EIA) očekuje da će zalihe destilovanih goriva, u koja spada i dizel, ostati ispod 100 miliona barela od septembra do kraja godine, kao i tokom većeg dela 2027. Rezerve dizela su niske i u Evropi. U skladišnom i trgovačkom centru Amsterdam-Roterdam-Antverpen (ARA) su zalihe u julu bile za 16 odsto niže od petogodišnjeg proseka, prema podacima kompanije "Insajts global".
Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže da Evropa zavisi od uvoza dizela i da se kompletna tražnja ne može zadovoljiti samo rafinerijskom preradom.
"Evropa je pre 2022. uvozila dizel iz Rusije, sada uvozi uglavnom sa Bliskog istoka. Mi znamo da imamo tamo problema, tako da je uvoz derivata otežan i tu trenutnu situaciju možemo nazvati nategnutom. Još nema nestašica u Evropi, ali je potrošnja velika, jer se dizel koristi i za transport i za poljoprivredu. Na pojedinim pumpama u Evropi već dolazi i do nestašice dizela", kaže Marković.
On napominje da je to slučaj sa Francuskom i da je predsednik Emanuel Makron reagovao i traži da se neke stvari popuste u Evropi kako bi se obezbedilo nesmetano snabdevanje dizelom.
Makron je inače u pismu upućenom predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, zatražio da Brisel privremeno ublaži određena evropska pravila kako bi se brzo povećalo snabdevanje gorivom. Mediji u Francuskoj su preneli da Makron tvrdi da bi ublažavanjem pojedinih standarda koji se odnose na dizel i kerozin, rafinerije mogle da proizvedu između 5 i 20 odsto više goriva. Francuski predsednik zahteva nekoliko privremenih mera ublažavanja evropskih pravila kako bi se ubrzala proizvodnja goriva na kontinentu.
Među glavnim predlozima francuskog lidera su ublažavanje evropskih standarda o kvalitetu goriva, povećanje udela biogoriva u dizelu, ili odlaganje određenih novih obaveza za uvoznike fosilnih goriva. Prema rečima Makrona, ove mere bi trebalo da omoguće jačanje kapaciteta za uvoz i proizvodnju u kratkom roku, a time i povećanje ponude dostupne na domaćem tržištu.
"Gotovo potpuno zatvaranje Ormuskog moreuza od marta 2026. godine dovelo je poslednjih meseci do smanjenja globalne ponude nafte i značajne rekonfiguracije svetskih tokova ugljovodonika", naveo je Makron.
Prema rečima predsednika Francuske, globalne zalihe nafte su tako opale za više od 500 miliona barela.
Kako se navodi, situacija je ponovo postala napeta poslednjih nedelja zbog napada na energetsku infrastrukturu Rusije i Bliskog istoka, kao i ponovnog rasta potrošnje u Aziji.
Makron je upozorio da bi, ukoliko ne dođe do brzog ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza i ponovnog puštanja u rad saudijskog naftovoda "Istok–Zapad", iscrpljivanje zaliha te kraljevine moglo da izazove smanjenje ponude sirove nafte i derivata na svetskom tržištu za najmanje četiri miliona barela dnevno.
On je upozorio da bi ovo smanjenje moglo da dovede do naglog rasta cena.
Ako Brisel nastavi svoju tvrdoglavu politiku, uz sankcije i ograničenja, i građani drugih zemalja bi mogli da nastave sa praksom koju su pojedini vozači u Francuskoj već započeli, pa zbog visokih cena dizela, u rezervoare sipaju jestivo ulje.