Ekonomski izazovi nove vlade, Nikolić: Domaća privreda, EPS i NIS među prioritetima

Urednica portala "Magazin Biznis" Radojka Nikolić ističe da su pred novom vladom veliki izazovi, da je potrebno veće oslanjanje na domaću privredu i investicije, dok će među prioritetima biti i rešavanje problema u energetici, posebno u Elektroprivredi Srbije i Naftnoj industriji Srbije

Pred budućom Vladom Srbije biće brojni ekonomski izazovi. Urednica portala "Magazin Biznis" Radojka Nikolić rekla je da će najveći izazov nove vlade biti taj što će morati da radi na dva nivoa – da održava tekuću makroekonomsku i fiskalnu stabilnost i dugoročno promeni dosadašnji ekonomskog modela.

Ona je za RTS rekla da model koji se zasnivao na velikim državnim ulaganjima u infrastrukturne i kapitalne projekte i velikom oslanjanju na strane investicije više nije dovoljan. navela je da strane investicije opadaju, a deo investitora odlazi nakon što je iskoristio državne subvencije, dok su istovremeno porasli troškovi rada i energije, pa su se promenili i uslovi zbog kojih su strane kompanije dolazile u Srbiju.

"Potrebne su drugačije vrste investicija. Ono što je takođe važno jeste da se razvija domaća privreda, da se pomogne domaćim investitorima, pogotovo u segmentu malih i srednjih preduzeća kojih ima dosta koji bi mogla drugačije i racionalnije koristili subvencije", istakla je Nikolić.

Kao jednu od mogućnosti za podršku privredi navela je osnivanje domaće Razvojne banke, ali na drugačijim osnovama od onih na kojima je funkcionisala Razvojna banka Vojvodine. Podsetila je i da privrednici godinama traže povratak poreskih olakšica za investiranje u razvoj, koje su ranije postojale, a zatim su ukinute.

Govoreći o stanju u Elektroprivredi Srbije, Nikolića je ocenila da će to biti jedna od tema kojima će nova vlada morati posebno da se bavi.

"Ali ono što se vidi iz programa Studentske liste, to je da EPS treba da ostane u državnom vlasništvu i da sve kompanije koje su od vitalnog značaja za privredu i ekonomiju zemlje treba da budu u državnom vlasništvu", rekla je Nikolićeva.

Navela je da je EPS ove godine, naročito zbog loše hidrološke situacije, prinuđen da uvozi električnu energiju.

Kada je reč o NIS-u, ocenila je da će to biti izazov za svaku vlast, jer je reč o veoma značajnoj kompaniji i jednom od glavnih snabdevača na domaćem tržištu, koja je istovremeno i izvoznik naftnih derivata. Podsetila je da je kompanija pod američkim sankcijama i da odluke o njihovom ukidanju ne zavise od nove vlade, već od američke administracije i Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK).

Prema njenim rečima, odobreno je okončanje pregovora do 28. februara naredne godine, dok je za nastavak rada NIS-a važna i licenca koja je izdata do 11. decembra. Konačni status kompanije i pitanje vlasništva biće jasniji tek kada se završi proces pregovora i eventualna prodaja.

Govoreći o odluci Prištine da zabrani uvoz električne energije od srpskih kompanija, uz povremeni izuzetak za "Elektrosever", Nikolićeva je ocenila da je reč o političkoj odluci sa ekonomskim posledicama.

Objasnila je da je pitanje snabdevanja povezano sa sporazumom o energetici između Beograda i Prištine, koji predviđa korišćenje srpske elektromreže. Srbija, međutim, nije pristala na takav aranžman, jer bi potpisivanje sporazuma, kako je navela, značilo i potpisivanje međudržavnog sporazuma.

Govoreći o predlogu četvorodnevne radne nedelje uz istu platu, ocenila je da takav model nije moguće primeniti u svim delatnostima, ali da bi u pojedinim oblastima mogao da bude održiv.

Kao primer je navela kompaniju "Mikroelektronika", koja je 1. oktobra počela da primenjuje radnu nedelju od 32 sata, odnosno četiri radna dana po osam sati. Prema njenim rečima, kompanija se za taj model pripremala pet do šest godina. Navela je i primer firme iz Subotice, koja radi četiri dana nedeljno po deset sati, čime se zadržava ukupno 40 radnih sati.