Kultura

Stogodišnjica rođenja našeg velikog komičara: Sudbina je htela da Čkalja bude rođen na Svetski dan šale

Miodrag Petrović Čkalja započeo je karijeru nakon Drugog svetskog rata, u vreme kada se razvijaju radio, televizija, kao i kinematografija, te da je ne samo stasavao uporedo sa njima, već im je "svojom pojavom trasirao put i oblikovao ih", istakao je direktor Kinoteke Jugoslav Pantelić
Stogodišnjica rođenja našeg velikog komičara: Sudbina je htela da Čkalja bude rođen na Svetski dan šale© Photo: M.M./ATAImages

"Bio sam tanak kao čaklja, providan, pa je od čaklja postalo Čkalja", govorio je o svom nadimku Miodrag Petrović, naš najveći komičar koji je simbolično, pre tačno jednog veka, 1. aprila 1924. godine u Kruševcu, rođen na Svetski dan šale. 

Sa dvadeset i pet godina u kultnoj emisiji "Veselo veče" stao je pred mikrofon i sve posle toga je – legenda.

Petrović je ostavio neizbrisiv trag u domaćoj kinematografiji glumeći u raznim televizijskim serijama, među kojima su "Servisna stanica", "Ljubav na seoski način", "Vruć vetar", a i danas se najčešće citiraju njegove replike iz "Kamiondžija" gde je glumio Živadina Jarića Jareta.

Zapažene uloge ostvario je i u brojnim filmovima, među kojima su "Put oko sveta", "Orlovi rano lete" i "Zajednički stan".

Čkalja je bio "nepretenciozan i prirodan, kao jedan od najpopularnijih glumaca naše kinematografije činio se potpuno običnim, u najpozitivnijem smislu te reči", istakao je direktor Kinoteke Jugoslav Pantelić na nedavnom otvaranju multimedijalne izložbe "Pobeda osmeha" kinoteci, povodom stogodišnjice rođenja našeg velikog glumca.

Pantelić je podsetio da je Čkalja započeo karijeru nakon Drugog svetskog rata, u vreme kada se razvijaju radio, televizija, kao i kinematografija, te da je ne samo stasavao uporedo sa njima, već im je "svojom pojavom trasirao put i oblikovao ih".

"Igrajući najčešće likove poštenih i dobrih smetenjaka, koji se vode više srcem nego racijom, koji ne mogu da steknu visoke društvene pozicije ili bogatstvo, ali koji uspevaju da sačuvaju duh, predstavljao je tip takozvanog običnog ili malog čoveka ili one njegove verzije koja uprkos svim nedaćama poseduje vedrinu i živost", ocenio je Pantelić.

Čkalja je umro u Beogradu, 20. oktobra 2003. u 79. godini.

image