Kultura
Preminula nobelovka koja je bila glas albanskih devica
Poznata kao "kanadski Čehov", autorka koja je pisala o tami i žudnji u svakodnevnom životu, preminula je pošto je patila od demencije više od jedne decenije
Kanadska spisateljica i dobitnica Nobelove nagrade Alis Manro, koja je više od 60 godina sagledavala svakodnevni život kroz prizmu kratke fikcije, umrla je u 92. godini u Ontariju. Bolovala je od demencije više od jedne decenije.
Manro, koju su nazivali "kanadski Čehov", pisala je o temama koje književni mejnstrim tradicionalno zanemaruje – seksualnoj politici i nasilju, prevari, želji i tami i mraku naizgled običnih ljudi.
Za svoje priče, koje su zajedno sa njenom reputacijom bivale sve veće i kompleksnije, dobila je više prestižnih nagrada uključujući "Man Bukera" i Nobelovu nagradu za književnost.
Margaret Atvud ju je jednom nazvala "jednim od najvažnijih pisaca engleske fikcije našeg vremena". Salman Ruždi ju je hvalio kao "majstora forme", dok je Džonatan Frenzen jednom napisao: "Manro je jedan od nekolicine pisaca, neki su živi, većina mrtvi, koje imam na umu kada kažem da je fikcija moja religija."
Manro se dotakla i ovih prostora napisavši 1994. godine kratku priču o albanskim devicama – odnosno virdžinama – koja je kasnije objavljena u "Njujorkeru" i potom u knjizi priča "Otvorene tajne".
"Albanske device" je, objašnjava "Koha", bajkovita priča o mladoj ženi koja putuje svetom i koju otimaju albanski banditi. Sama autorka je po objavljivanju priče u jednom intervjuu rekla da ju je najviše interesovalo kako su neke Albanke definisale svoj seksualni status u plemenskoj kulturi.
"Za mene je bilo izuzetno šokantno kako su žene koje su postale muškarci u Albaniji imale svoja prava. A najzanimljivije je da su ta prava stekle odustajanjem od seksualnih odnosa sa muškarcima", objasnila je Manro.
