Kultura

Povratak starih rukopisnih knjiga posle više od veka: Nikoljsko jevanđelje ponovo u Srbiji?

Čačanska biblioteka priprema zvaničan zahtev biblioteci "Čester Biti" u Irskoj za pozajmicu i izlaganje srpskih rukopisnih knjiga, kao i jedne štampane, a ako se ispune uslovi za izlaganje javnost će imati prilike da ih vidi u našoj zemlji 110 godina od njihovog nestanka
Povratak starih rukopisnih knjiga posle više od veka: Nikoljsko jevanđelje ponovo u Srbiji?www.globallookpress.com © © Giovanni Guarino

Gradska biblioteka "Vladislav Petković Dis" u Čačku priprema zvaničan zahtev za pozajmicu i izlaganje "Nikoljskog jevanđelja" u Srbiji, kao i drugih srpskih knjiga iz biblioteke "Čester Biti" u Irskoj.

Direktor ove ustanove dr Bogdan Trifunović kazao nam je da "ukoliko se ispune uslovi za izlaganje stare i retke građe, može se očekivati da će u drugoj polovini 2025. javnost u Srbiji imati priliku neposredno da vidi ove izuzetne spomenike srpskog kulturnog nasleđa, nakon 110 godina od njihovog nestanka".

Između desetina hiljada predmeta izuzetne lepote i značaja za čuvanje kulturnog nasleđa celog sveta u biblioteci "Čester Biti" nalaze se i četiri stare srpske knjige, tri rukopisne i jedna štampana.

U zbirci od ukupno dvadesetak slovenskih starih knjiga ističe se poznato "Nikoljsko jevanđelje" napisano i bogato ilustrovano na pergamentu verovatno u skriptorijumu kralja Tvrtka krajem 14. veka, a koje je 1820. Vuk Karadžić pronašao u manastiru Nikolje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri.

Trifunović je nedavno sproveo istraživanje u Dablinu koje je, kako je rekao, većim delom bilo posvećeno arhivskoj građi o nabavci ovih knjiga od strane Čestera Bitija.

"Iako istraživanje nije okončano, na osnovu pregledane i fotografisane građe može se zaključiti da su ove knjige najverovatnije došle u posed Čestera Bitija tokom dvadesetih godina 20. veka posredstvom, za sada još uvek nepoznatog prodavca, što potvrđuju zapisi iz sačuvane korespondencije slavista Džona Barnikota i Vladimira Mošina, odnosno Ričarda Hejsa, upravnika Nacionalne biblioteke Irske, kasnije bibliotekara Čester Bitija", rekao je Trifunović.

Poznato je da se u Dablinu od pedesetih godina 20. veka nalazi izuzetna zbirka starih rukopisa, ilustracija i predmeta ser Čestera Bitija (1875-1968), koju je rudarski magnat aktivno prikupljao tokom nekoliko decenija prve polovine veka i zaveštao kao Biblioteku "Čester Biti" državi Irskoj nakon smrti.

Od 1864. "Nikoljsko jevanđelje" se nalazilo u Narodnoj biblioteci Srbije u Beogradu, da bi tokom evakuacije starih rukopisa, knjiga i povelja iz Narodne biblioteke na jug tokom Prvog svetskog rata nestalo pod nerazjašnjenim okolnostima.

Nakon Drugog svetskog rata, šezdesetih godina 20. veka, javnost je saznala da se ono upravo nalazi u Biblioteci "Čester Biti", zajedno sa drugim starim rukopisima. U ovoj zbirci su i knjige napisane srpskom recenzijom staroslovenskog jezika: "Srpsko četvorojevanđelje" na pergamentu ili velumu iz 13. veka, delimično sačuvan "Služabnik" (ili molitvenik) na pergamentu iz sredine 14. veka, kao i "Praznični minej", jedna od najlepših ranih štampanih srpskih knjiga, čije je štampanje u Veneciji 1538. finansirao trgovac Božidar Vuković. 

Prema mišljenju stručnjaka, "Praznični minej" u Dablinu je najočuvaniji primerak štampan na pergamentu.

Zanimljivo je naglasiti da je Čester Biti zabeležio sećanje na susret u Parizu sa Nikolom Pašićem, tadašnjim predsednikom vlade, kome je pokazao "Praznični minej", a koji je Pašić sa suzama u očima poljubio. 

image