Magazin

Popodnevna dremka je dobra, ali samo ako je kraća od sat vremena - u suprotnom je ona čak i opasna

Nema ništa slađe nego odremati malo popodne. Međutim, stručnjaci naglašavaju da taj predah od obaveza i rutine ne bi trebalo da traje duže od sat vremena, te da duža dremka ima negativne posledice po zdravlje.
Popodnevna dremka je dobra, ali samo ako je kraća od sat vremena - u suprotnom je ona čak i opasna© Canva / shironosov

"Vraćanje na fabrička podešavanja" nakon posla ili treninga ima mnoštvo prednosti - misli su nam bistrije, evidentan je i priliv energije, a i raspoloženiji smo i produktivniji. Naravno, samo ako popodnevna dremka 30, najviše 40 minuta. Sve preko toga ima potpuno suprotan efekat, a mi nakon buđenja umesto "kao novi" postajemo još razdražljiviji nego što smo bili i još umorniji.

Rizik od moždanog udara je drastično povećan ako popodne spavamo duže od sat vremena

Sada su naučnici Univerziteta u Šangaju otkrili da dnevni san koji je duži od 60 minuta sa sobom nosi veoma negativne, dugoročne posledice, koje se ne ograničavaju neraspoložljenjem i razdražljivošću. Njihovo istraživanje pokazalo je da česte dremke u trajanju od sat vremena i više mogu biti jedan od okidača za, između ostalog, razvoj dijabetesa tipa 2.

Međutim, to nije najgori zaključak koji su oni doneli tokom istraživanja: analizirajući medicinske podatke i rutinu spavanja više od 90 hiljada pacijenata starijih od 50 godina, naučnici su došli do saznanja i da duge dremke u popodnevnim časovima povećavaju rizik od moždanog udara za čak 23 procenta, čime se, posledično, povećava i rizik od prevremene smrti, prenosi Dejli Mejl.

Kako dremku učiniti još boljom? Savet stručnjaka je zlata vredan

Iako su kafa i san naizgled dve potpuno nespojive stvari, jedna studija koju su sproveli istraživači za spavanje u Engleskoj je pokazala da konzumiranje kafe tačno pred kratak popodnevni odmor može imati čak i pozitivno dejstvo. Njihovo istržaivanje dovelo ih je do zaključka da šoljica kafe 10 do 15 minuta pred san daje dovoljno vremena da krv apsorbuje kofein.

U tom slučaju, buđenje iz popodnevnog sna organizmu pada neuporedivo lakše: kofein već deluje, budući da je tokom kratke dremke stigao da uđe u krvotok, pa je i mozak odmah budan i spreman za nove pobede u kojima se zahteva povišen nivo koncentracije i ažurnosti. Doduše, idealno bi u bilo da buđenje ne bude nakon što sunce zađe, jer se tada organizgam može zbuniti i poželeti da nastavi sa snom.

image
Live