Magazin

Možemo li se i kako zaštititi od lošeg kvaliteta vazduha

Dolaskom hladnih dana i početkom grejne sezone, koncentracije štetnih čestica u vazduhu naglo rastu, a gradovi širom zemlje redovno se nalaze na vrhu liste najzagađenijih u regionu, pa čak i u svetu. Zato se svake zime u Srbiji poteže staro-novo pitanje, šta uraditi kada je kvalitet vazduha izrazito loš?
Možemo li se i kako zaštititi od lošeg kvaliteta vazduha© Ivan Aleksic/unsplash

U pojedinim gradovima u Srbiji, kao što su Kragujevac, Čačak, Zaječar, Užice, Jagodina, Kraljevo, zabeležene su visoke koncentracije jednog od najvećeg izazivača zagađenja - PM 2,5 čestica, navodi se na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine. Ovi podaci su zabrinjavajući, jer vazduh moramo udisati svakog dana - šta onda možemo da uradimo u takvim situacijama? Postoje li neka potencijalna rešenja ili načini da se posledice ovog problema ublaže?

Nekoliko jednostavnih koraka koji pomažu

Zatvorite prozore - ako znate da je tog dana vazduh posebno zagađen, izbegavajte otvaranje prozora i vrata radi provetravanja. Dobra je ideja uložiti u specijalne ventilatore i filtere koji omogućavaju cirkulaciju vazduha u zatvorenom prostoru.

Nosite zaštitnu masku - kupite N95 masku i nosite je ako morate da izađete napolje. Ona može značajno da vas zaštiti od finih čestica.

Istuširajte se nakon boravka napolju - ovo pomaže da se uklone zagađivači koji su se eventualno zadržali na koži ili u kosi.

Ostanite u zatvorenom prostoru što je više moguće - kada je kvalitet vazduha loš, trudite se da što manje boravite napolju. Ako ipak morate da izađete, skratite vreme provedeno napolju.

Informišite se i pratite kvalitet vazduha - postoji mnogo alata za praćenje kvaliteta vazduha, od kojih je većina besplatna. Redovno proveravajte mape zagađenja, aplikacije i filtere koji omogućavaju da pravovremeno reagujete i donesete informisane odluke.

Pojačati povrće, posebno crni luk

Takođe, ono što može da bude korisno, u danima kada je veliko zagađenje, jeste da se antagonizuju dejstva aerozagađenja. Pod tim se podrazumeva da uzimate dosta antioksidanasa, a svojevremeno je doktor Branimir Nestorović za RT Balkan savetovao da se "pojača" konzumacija povrća, crnog grožđa i crnog luka, jer se u njima nalaze neki od najjačih antioksidansa kao što je kvercetin, odnosno resveratrol.

Brojni su razlozi zbog kojih je dugotrajno izlaganje zagađenom vazduhu opasno i posledice a simptomi koji se javljaju usled lošeg kvaliteta vazduha obuhvataju:

  • respiratorne probleme
  • kardiovaskularne probleme
  • kijanje, svrab grla i alergije
  • kašalj
  • astmu
  • poteškoće sa koncentrisanjem
  • kratak dah
  • otežano disanje (zviždanje u grudima)
  • umor
  • mučninu
  • rak
  • prevremenu smrt.

Kako nastaje zagađenje vazduha

Ovaj savremeni fenomen predstavlja mešavinu štetnih čestica i gasova u atmosferi. Ono nastaje iz različitih izvora, kako prirodnih tako i onih koje je stvorio čovek. Deo zagađenja u vazduh dospeva direktno, dok se drugi deo stvara kada se različiti zagađivači međusobno kombinuju. Prirodni izvori zagađenja vazduha uključuju šumske požare, vulkanske erupcije i peščane oluje. S druge strane, izvori zagađenja nastali ljudskom aktivnošću obuhvataju emisije iz fabrika, automobila i termoelektrana, piše Airly.

image
Live