Magazin

Preskakanje doručka može dovesti do kamena u žuči, tvrdi ruski lekar

Često smo u dilemi - da li treba preskakati obroke, možemo li da započnemo dan bez doručka? Razne informacije kruže internetom o ovim pitanjima, ali kada odgovor da stručnjak, onda nedoumice nema.
Preskakanje doručka može dovesti do kamena u žuči, tvrdi ruski lekarGetty © Nastasic

Jedno od osnovnih načela zdravog života jeste pravilna i izbalansirana ishrana. Ipak, često se mogu čuti saveti o preskakanju doručka, a mnogi ni nemaju naviku da doručkuju pre odlaska na posao ili fakultet. Ako je to deo naše svakodnevice, velika je verovatnoća da ne idemo ka zdravom i uravnoteženom životu, već da time rizikujemo nastanak različitih zdravstvenih problema.

Često preskakanje obroka, uključujući i doručak, može dovesti do stvaranja kamena u žučnoj kesi, izjavio je za RIA Novosti lekar opšte prakse, gastroenterolog i nutricionista, Magomedtagir Ibragimov.

"Doručak je obavezan, to potvrđujem. Šta se dešava ako se duže vreme preskače doručak? Osobe koje preskaču doručak, ručak ili večeru i jedu samo jednom ili dva puta dnevno izložene su visokom riziku od nastanka kamena u žuči. Zato je veoma važno doručkovati", rekao je lekar.

Prema njegovim rečima, doručak je važan i zato što organizam ujutru iz hrane treba da dobije neophodne materije za funkcionisanje - masti, proteine, ugljene hidrate, vitamine, vlakna i drugo.

Kamen u žuči karakteriše stvaranje kamena u žučnoj kesi ili žučnim kanalima. Kada se formiraju čvrsto kamenje, javlja se tup ili oštar bol, nelagodnost i otežano varenje hrane.

Još posledica preskakanja obroka

Preskakanje obroka može privremeno uticati na kogniciju, a nekoliko meta-analiza je pokazalo slabiju selektivnu pažnju, lošiju memoriju i sporije izvršno planiranje kod odraslih sklonih prejedanju. Takođe, preskakanje obroka znači manje "goriva" za mozak, ali i manje kalorija za funkcionisanje organizma, što dovodi do umora i malaksalosti. Takođe, nije preporučljivo vežbati ako smo preskočili obrok, jer time dodatno smanjujete količinu energije dostupne mozgu i telu.

Poremećeni signali gladi i sitosti

Naše telo ima prirodne mehanizme koji regulišu glad i sitost putem hormona. Leptin smanjuje apetit kada smo siti, dok grelin podstiče glad kada je telu potrebna energija. Ovi signali se lako narušavaju ako ih ignorišemo, čak i kada pokušavamo da jedemo u određenom vremenskom okviru.

Rizik od gojaznosti i metaboličkog sindroma

Preskakanje obroka u cilju gubitka kilograma može zapravo dovesti do njihovog povećanja. Brojne studije povezuju preskakanje doručka i neredovnu ishranu sa povećanim rizikom od gojaznosti i metaboličkog sindroma.

Metabolički sindrom obuhvata skup poremećaja kao što su povišen krvni pritisak, visok nivo triglicerida, povišen šećer u krvi, povećan obim struka i nizak nivo "dobrog" HDL holesterola. Ovo stanje može dovesti do hroničnih bolesti, poput srčanih oboljenja i dijabetesa.

Nedostatak hranljivih materija

Preskakanje obroka može dovesti do nedostatka važnih hranljivih materija. Kada preskočite obrok, propuštate priliku da organizmu obezbedite neophodne vitamine, minerale i druge nutrijente.

Takođe, kada posle dužeg perioda gladi posegnete za rafinisanim ugljenim hidratima, oni kratkoročno zasićuju, ali ne obezbeđuju dovoljno hranljivih materija. Iako su ugljeni hidrati važan deo ishrane, prednost treba dati integralnim žitaricama, voću, mahunarkama i mlečnim proizvodima, piše Veri vel helt.

image
Live