Magazin

Imate li "digitalnu klaustrofobiju" - Zašto nekoga notifikacije na telefonu nerviraju, a nekoga ne

Da li ste tip koga brojevi u crvenim balončićima na ekranu izluđuju ili su jednostavno postali deo svakodnevnice? Postoje objašnjenja za obe krajnosti, kao i da li mogu biti štetne po naše mentalno zdravlje i međuljudske odnose.
Imate li "digitalnu klaustrofobiju" - Zašto nekoga notifikacije na telefonu nerviraju, a nekoga ne© Pexels/Brett Jordan

Obaveštenja sa aplikacija na mobilnim uređajima su neizbežan deo savremenog života. Čovekov odnos prema njima zapravo može otkriti mnogo o tipovima ličnosti. Kako je moguće da nekome ''ne smeta'' ekran pun crvenih notifikacija, poruka, podsetnika? Isto tako, kako funkcionišu oni koji nikako ne mogu imati mir dok nisu sigurno proverili svaku poruku ili vest na telefonu? Zašto crvene brojke za njih predstavljaju veliki znak uzbune? Takvi ekstremi mogu otkriti mnogo toga o pojedincu, ali i o ulozi digitalnog sveta u čovekovom životu danas:

Oni koje notifikacije na telefonu izluđuju

Tipovi koji osećaju određeni stres kada stigne nova poruka, vest, mejl i sl. imaju određene preference kada je u pitanju njihov život. Red, pedantnost, organizacija i kontrola nad većinom situacija je veliki faktor svakodenvnice ovih pojedinaca.

Velika stavka je perfekcionizam - njihov život ima određeni standard, koji se uvek mora ispuniti. U ovom slučaju, ti standardi su stvaranje ličnog utiska a cilj im je da se predstave kao dobar zaposleni ili obazriv prijatelj, koji je uvek prisutan i spreman da odgovori i pomogne. Kada nisu u pitanju poruke od drugih ljudi, već samo vest ili generalno obaveštenje sa aplikacija, neprijatnost i dalje postoji. Popunjen prostor na ekranu prouzrokuje ''digitalnu klaustrofobiju'' i nagon za brisanjem ili otvaranjem notifikacija je pojačan.

Osim perfekcionizma, mogući uzrok za stres prouzrokovan digitalnim obaveštenjima može biti zavisnost od telefona, koja suptilno utiče na svakodnevne navike. Pored toga, ozbiljnije objašnjenje može biti anksioznost ili čak opsesivno-kompulzivni poremećaj. Konstantno proveravanje, otvaranje i brisanje notifikacija ne mora uvek delovati kao veliki razlog za brigu, ali može biti jedan od znakova većeg problema. Najbolje je razmisliti odakle dolazi takva vrsta pritiska, jer može značajno negativno uticati na mentalno zdravlje.

Oni kojima na stotine (ili čak hiljade) notifikacija nikada ne smeta

Kontrast prethodnom tipu je onaj koji može gledati u telefon i osećati se poptuno ravnodušno prema velikom broju informacija koje se pojavljuju na ekranu. Poruke, mejlovi, vesti... Sve je to deo savremenog i brzog života, tako da nije potrebno pridavati im previše pažnje.

Kod određenih ljudi, velika količina notifikacija zapravo pomaže u koncentraciji u realnom životu. Lakše je izdvojiti stvaran svet i obaveze u njemu, ostavljajući digitalne probleme za kraj (ili dok zaista nisu prinuđeni da ih reše). Često ne osećaju veliku potrebu za brzim odgovorom, jer onlajn komunikacija nije isto što i razgovor licem u lice, koji sigurno više vredi za njih. Najčešće su spontani u životu ili proizvoljno određuju svoje prioritete, za razliku od prethodno navedenog perfekcioniste.

Još jedan razlog izbegavanja je mogući stres koji otvaranje notifikacija donosi. Brojke na ekranu predstavljaju prijatelje sa kojima još nije ugovoren sastanak, poslovne obaveze koje deluju previše zahtevno, previše informacija za malo vremena...U nadi da će pritisak ''nestati'', može doći do aktivnog izbegavanja takvih društvenih i digitalnih ''obaveza''. Međutim, takav stav vrlo često dovodi do sve više nagomilanih notifikacija, a može i značajno ugroziti međuljudske odnose.

Iako bi mnogi voleli da je drugačije, digitalni svet, aplikacije i naše onlajn prisustvo su sastavni i neizbežan deo života. Može se samo pretpostaviti da će se razvijati na brže i ekstremnije načine. Važno je pronaći dobar balans i shvatiti kada je vreme za ''uključivanje'' i čuvanje mentalnog zdravlja, kao i kada je vreme za ''isključivanje'', ali uz poštovanje drugih i negovanje međuljudskih odnosa. Digitalna komunikacija je mač sa dve oštrice, ali glavni izbor zavisi od osobe do osobe.

image