Regionalni direktor SZO za Evropu Hans Kluge održao je u ponedeljak vanredni razgovor sa predstavnicima 41 zemlje regiona, Evropske komisije i organizacija civilnog društva, kako bi se razmotrile pouke iz nedavnog toplotnog talasa i pripreme za naredni period.
Zemlje koje imaju uspostavljene akcione planove za zaštitu zdravlja od visokih temperatura brže su reagovale i bolje zaštitile stanovništvo tokom junskog toplotnog talasa, naveo je Kluge, ali je upozorio da manje od polovine evropskih članica SZO ima takve planove.
"Rad se sada odvija na dva fronta: potrebno je ispraviti ono što nije funkcionisalo poslednjih nedelja pre nego što stigne novi toplotni talas i izgraditi zdravstvene sisteme koji ne samo da reaguju na ekstremne vrućine, već su za njih spremni", rekao je Kluge.
Stručnjaci ocenjuju da je toplotni talas koji je Evropu pogodio od 20. do 28. juna bio najintenzivniji zabeležen na kontinentu, izazvavši poremećaje u proizvodnji električne energije, oštećenja infrastrukture i veliko opterećenje zdravstvenih sistema.
Naučnici navode da je ekstremna vrućina gotovo sigurno posledica klimatskih promena.
U Francuskoj, Holandiji i Belgiji zabeleženo je oko 3.700 smrtnih slučajeva povezanih sa visokim temperaturama, a vlasti su upozorile da su ti podaci preliminarni i da bi broj žrtava mogao da bude i veći.
Tokom prethodnog toplotnog talasa temperature su u pojedinim delovima Evrope dostizale 40 stepeni Celzijusa, dok se u narednim danima u Portugalu i južnoj Španiji očekuje i do 43 stepena.
Štićenici domova za stare, beskućnici i starije osobe koje žive u socijalnoj izolaciji i dalje nisu u dovoljnoj meri obuhvaćeni merama zaštite širom Evrope, upozorio je Kluge.
Novi toplotni talas koji se formira iznad Atlantika mogao bi dodatno da pogorša situaciju, zbog čega SZO poziva države da unaprede planove za zaštitu stanovništva od ekstremnih temperatura, prenosi Rojters.