Društvo

Mozak ne dostiže vrhunac u mladosti: Najbolje psihološke sposobnosti dolaze kasnije nego što mislite

Iako se često veruje da su dvadesete godine period kada je mozak na svom maksimumu, nova studija pokazuje drugačiju sliku. Najbolja kombinacija znanja, iskustva, emocionalne stabilnosti i sposobnosti donošenja odluka mogla bi da se pojavi tek decenijama kasnije.
Mozak ne dostiže vrhunac u mladosti: Najbolje psihološke sposobnosti dolaze kasnije nego što misliteGetty © Richard Drury

Mnogi ljudi smatraju da čovek dostiže svoj mentalni vrhunac u mladosti, kada su brzina razmišljanja i pamćenje na najvišem nivou. Međutim, nova analiza naučnih istraživanja ukazuje na to da najvažnije psihološke sposobnosti ne dostižu maksimum tako rano. Prema nalazima, ljudi su najbolje psihološki "opremljeni" za složene zadatke i donošenje važnih odluka između 55. i 60. godine.

Istraživači objašnjavaju da se u tim godinama gubitak određenih mentalnih sposobnosti nadoknađuje decenijama stečenog znanja, životnog iskustva, bolje kontrole emocija i razvijenijih osobina ličnosti. Upravo ta kombinacija, a ne samo brzina razmišljanja, predstavlja ono što ljudima omogućava najbolje funkcionisanje u realnim životnim situacijama.

Otkriveno je da takozvana fluidna inteligencija - sposobnost brzog rešavanja novih problema i obrade informacija - zaista dostiže vrhunac oko 20. godine i postepeno opada sa starenjem. Ipak, naučnici ističu da su stvarna dostignuća, poput uspešne karijere i sposobnosti upravljanja složenim situacijama, često najizraženija mnogo kasnije.

Istraživači su analizirali veliki broj ranijih studija koje su pratile kako se različite psihološke sposobnosti menjaju tokom života. U analizu su uključili devet ključnih oblasti koje utiču na uspeh u stvarnom svetu - rasuđivanje, rečnik, opšte znanje, radnu memoriju, brzinu obrade informacija, ali i osobine ličnosti poput savesnosti i emocionalne stabilnosti.

Na osnovu tih podataka kreirali su poseban pokazatelj nazvan Indeks kognitivno-lingvstičnog funkcionisanja, koji je obuhvatio kako intelektualne sposobnosti, tako i karakteristike ličnosti važne za svakodnevni život i rad.

Rezultati su pokazali da se neke sposobnosti, poput brzine obrade informacija i radne memorije, zaista smanjuju nakon mladosti. Međutim, druge sposobnosti nastavljaju da se razvijaju tokom godina. Rečnik, finansijska pismenost, emocionalna inteligencija, savesnost i sposobnost kontrolisanja emocija postaju izraženije sa godinama.

Kada su sve ove osobine posmatrane zajedno, pokazalo se da ukupno psihološko funkcionisanje dostiže vrhunac upravo između 55. i 60. godine. Naučnici smatraju da je to period kada se najbolje spajaju iskustvo, znanje i sposobnost donošenja zrelih odluka.

Zbog toga autori studije navode da su ljudi u kasnim srednjim godinama posebno pogodni za poslove koji zahtevaju složeno rasuđivanje i velike odgovornosti, poput rukovodećih pozicija, sudijskih funkcija ili političkog odlučivanja. Prema njihovoj analizi, osobe na takvim mestima verovatno nisu u svom punom potencijalu pre 40. godine, ali ni nakon 65. godine, prenosi "Dejli mejl".

image
Live