U više od 600 beogradskih školskih i predškolskih objekata uveden je 24-časovni pametni video-nadzor uz podršku veštačke inteligencije. Kako je za Tanjug rekao koordinator za operativne poslove gradske Službe obezbeđenja Goran Desančić, sistem donosi novi kvalitet u pouzdanosti i efikasnosti video-nadzora.
Kamere uz pomoć AI prepoznaju vatreno oružje, sečiva različitih dužina, kao i palice različitih oblika i dužina. Kada sistem detektuje takav predmet, automatski se aktivira alarm u komandnom centru, nakon čega sledi reakcija operatera.
Kada je reč o prepoznavanju objekata koji liče na vatreno oružje, sistem automatski detektuje potencijalnu opasnost i aktivira alarm u kontrolnom centru. Istovremeno, tri najbliže patrole dobijaju najkraće rute za dolazak do mesta incidenta. Za to vreme rukovodilac kontrolnog centra prikuplja dodatne informacije i dostavlja ih patrolama, kako bi one imale što potpunije informacije pre dolaska u školski objekat.
"Ovim se ceo proces značajno ubrzava jer ne zavisi od odluke operatera ili rukovodioca, već sistem to radi automatski", istakao je Desančić.
Šta ako kamera pogreši
Mogućnost da AI igračku, bezazlen pokret ili dečju igru označi kao potencijalnu pretnju takođe je bila jedno od pitanja. Desančić je rekao da, iako sistem može da pogreši, procedure ostaju jasne i nepromenjene.
Kada AI prepozna i detektuje nešto što predstavlja pretnju u smislu vatrenog ili drugog oružja, operateri postupaju po proceduri koja je propisana za takve slučajeve, čak i ako se na kraju utvrdi da je reč o dečjoj igrački.
Na pitanje ko je odgovoran ukoliko kamera prepozna opasnost, alarm stigne u Monitoring centar, ali ljudska reakcija ili dolazak patrole zakasne i dete ipak bude ugroženo, Desančić je naveo da ne može da dođe do otkazivanja ljudskog faktora, jer se većina stvari obavlja automatski.
"Ukoliko se desi da postoji gužva u saobraćaju ili neka druga prepreka, patrola će učiniti sve da u najkraćem roku bude na mestu incidenta. Kada je reč o odgovornosti, mi prihvatamo svu odgovornost za ono što je naš posao, ali nikada ni u jednoj oblasti bezbednosti nemate sto posto bezbednu situaciju. Mi činimo sve da se približimo visokom procentu bezbednosti naše dece u školama", poručio je on.
On je istakao da više od 30 patrolnih timova svakodnevno obilazi školske objekte.
Više od 30 patrolnih timova u svakoj smeni
Koordinatorka u Službi obezbeđenja grada Beograda Zorica Mihajlović izjavila je da ne postoji maksimalno propisano vreme za reakciju patrola od trenutka kada pametni video-nadzor u školskim i predškolskim objektima prepozna opasnost.
Kako je objasnila, na vreme dolaska nije moguće uticati zbog saobraćaja i gužvi u gradu i na magistrali. Ipak, softverski sistem video-nadzora praćen AI olakšava rad jer prepoznaje tri najbliža patrolna tima koja mogu u najkraćem roku da stignu do škole u kojoj je detektovana opasnost.
"Svakog dana patrola najpre preuzima smenu gde službenici zajedno sa vođom smene prolaze kroz određene procedure i proveravanje opreme koja je potrebna za rad na samom terenu. Nakon toga se dodeljuju elaborati rada i putni nalozi u kojima se jasno definišu radni zadaci i obaveze i škole koje su na tom dnevnom rasporedu", objasnila je ona za Tanjug.
Patrole školske i predškolske ustanove obilaze 24 sata dnevno. U svakoj smeni aktivno je više od 30 patrolnih timova, koji su u obavezi da najmanje jednom tokom dnevne i jednom tokom noćne smene obiđu škole i brinu o njihovoj bezbednosti.
Gde se završavaju ovlašćenja obezbeđenja
Na pitanje gde prestaju ovlašćenja službe bezbednosti, a počinje isključiva nadležnost policije u situacijama kada patrola zatekne odraslu osobu sa drogom, čoveka sa oružjem ili nasilje među maloletnicima, Mihajlović je rekla da su svi patrolni službenici licencirani u skladu sa Zakonom o privatnom obezbeđenju.
"Mimo tih ovlašćenja nastupaju ovlašćenja policijskih službenika. Mi postupamo i pružamo podršku policiji onog momenta kada ona preuzme dalje postupanje", objasnila je ona.
Kako deca i roditelji reaguju na kamere
Kod roditelja je u početku postojao strah od prekomernog nadzora, ali su vremenom utvrdili da prisustvo kamera ne utiče na decu, već isključivo na njihovu bezbednost u školama i na sportskim terenima.
Deca takođe znaju da pripadniku patrole mogu da priđu i zatraže pomoć u bilo kom trenutku, što, kako je navela Mihajlović, dodatno može uticati na poboljšanje osećaja sigurnosti kod dece.
"Deca su znatiželjna i sama prilaze i interesuju se za patrolna vozila i uniforme, vole da znaju što više o tome i sve više i pitaju, a naše službe su tu da im na sve odgovore, ali ujedno da zadrže svoj stav i da se usmere na njihovu bezbednost", poručila je Mihajlović.