
Ruski jezik sve traženiji za posao u Srbiji: Koliko su mladi zainteresovani za studiranje

Na tržištu rada sve su traženiji kadrovi sa znanjem ruskog jezika. Međutim, potrebe tržišta ne prati broj upisanih brucoša na filološkim fakultetima u četiri univerzitetska centra koji imaju studijske grupe za ruski jezik. Ni ove godine nisu uspeli da popune upisnu kvotu, čak ni sva budžetska mesta.
Na Filološkom fakultetu u Beogradu kažu da im se javljaju kompanije, banke, ali i škole sa zahtevima da im preporuče njihove diplomce ili studente završnih godina. Često ne mogu da im pomognu, jer mladi sa njihovom diplomom, ali i apsolventi već su angažovani.

Jelena Ginić, upravnik Katedre za slavistiku na Filološkom fakultetu u Beogradu kaže za RT Balkan da su ove godine u prva dva upisna roka upisali 24 studenta na ruski jezik, a da će u trećem sigurno biti još minimum dva kandidata, a možda i više.
"Završen je prijemni ispit, ali još nije završen upis. Sigurno ćemo dobiti još dvoje kandidata, koji su polagali ruski jezik, a možda i više preko engleskog. Broj studenata koji ćemo upisati ove godine je na nivou prošlogodišnjeg, tako da nismo padali dalje", navela je ona.
Inače, na Filološkom fakultetu u Beogradu kvota za ruski jezik na prvoj godini je 45 budžetskih studenata i još toliko samofinansirajućih. Prošle, ali ni ove godine nisu uspeli da popune sva budžetska mesta. Poslednji put budžetska kvota je popunjena u školskoj 2022/23 godini.
"Nismo zadovoljni, očekivali smo da će broj upisanih studenata početi da raste. Imali smo manifestacije za sve koji uče ruski jezik kao strani u školi. Unapređujemo društvene mreže. Kako nam signaliziraju kolege iz gimnazija broj ruskih odeljenja je sve manji", priča Ginić.
Ističe da su na tržištu rada sve traženiji kadrovi koji znaju ruski jezik, zbog dolaska ruskih kompanija u Srbiju, ali da kadrove traže osnovne i srednje škole, kao i privatne škole stranih jezika.
"Ogroman broj naših studenata već radi. Skoro smo imali upit od jedne škole da im preporučimo nekog da predaje ruski jezik sa normom od 100 odsto. Tražili smo prvo među master studentima, pa među svršenim studentima. I jedva smo našli. Uglavnom su već svi angažovani na nekim poslovima. Mnogi predaju ruski kao strani u privatnim školama, a ima i onih koji drže onlajn časove srpskog jezika ruskim državljanima", navela je ona.
Seća se da su pre desetak godina upisivali 60 do 70 studenata na prvu godinu studija, dok su pre petnaestak godina imali i po 90 upisanih studenata na ruski jezik i da je to bio pik – najveći broj upisanih studenata ikada. Smatra da je današnjoj situaciji doprinelo više faktora – loša demografska slika, manje je svršenih srednjoškolaca, Beograd je skup univerzitetski centar, komplikovana geopolitička situacija, nepopularna nastavnička zanimanja, pojava veštačke inteligencije i mašinsko prevođenje.
Postoje informacije da se Rusija dosta trudi da omogući studentima ruskog jezika da odu u tu zemlju i usavršavaju jezik.
"Oni dosta studenata stipendiraju. Omogućavaju razmene studenata. Nedavno je bila 'škola mladog prevodioca', gde je pet studenata sa našeg fakulteta bilo nedelju dana u Moskvi. Sve im je bilo plaćeno, ruska strana je sve preuzela na sebe. Ima toga svake godine za nekolicinu studenata. Osim toga i sami studenti nalaze letnje i zimske škole za učenje jezika", priča ona.
Studijske grupe za ruski jezik postoje na filološkim fakultetima u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kosovskoj Mitrovici. Ginić kaže da je u kontaktu sa kolegama sa drugih filoloških fakulteta, da je nakon prvog upisnog roka u Novom Sadu upisano devet studenata na ruski jezik, a u Nišu tri studenta.




