Društvo

Od "Robloksa" do susreta uživo: Kako predatori stiču poverenje dece na internetu i kako ih zaštititi

U Srbiji je početkom oktobra u nastavku akcije "Armagedon" uhapšeno pet osoba zbog sumnje na krivična dela povezana sa seksualnom eksploatacijom dece na internetu. U slučaju iz Kragujevca, stariji muškarac je preko "Robloksa" stupio u kontakt sa trinaestogodišnjim dečakom, predstavljajući se kao njegov vršnjak. Stručnjaci upozoravaju da sticanje poverenja može da traje mesecima i objašnjavaju na šta roditelji treba da obrate pažnju.
Od "Robloksa" do susreta uživo: Kako predatori stiču poverenje dece na internetu i kako ih zaštititiGetty © vitapix

Predatori se često lažno predstavljaju kao vršnjaci, treneri, glumci ili influenseri, a dopisivanje i sticanje poverenja deteta mogu da traju mesecima, kaže ekspertkinja za sajber bezbednost i zaštitu dece na internetu Katarina Jonev.

"Niko ne traži odmah fotografiju, to se ne dešava u jednom danu. Oni su izuzetno strpljivi, između ostalog, i nekada dopisivanja mogu da traju nekoliko meseci", rekla je Katarina Jonev za RTS.

Ističe da je svako dete potencijalna žrtva, a posebno ranjiva mogu biti usamljena deca, ona koja trpe nasilje ili imaju problem sa samopouzdanjem.

Takođe je upozorila na opasnosti koje vrebaju na internetu, navodeći slučaj iz Kragujevca u kojem je stariji muškarac preko "Robloksa" stupio u kontakt sa trinaestogodišnjim dečakom, predstavljajući se kao vršnjak.

Naglasila je da roditelji treba da obrate pažnju na poruke kojima se od dece traži da kontakt čuvaju u tajnosti, kao i na pitanja o mestu stanovanja i porodici, i upozorila na nuđenje novca za eksplicitne fotografije i skrivene internet zajednice u kojima se razmenjuje nedozvoljeni sadržaj.

Podsetila je i na takozvane sajber jazbine, skrivene internet zajednice u kojima se razmenjuje nedozvoljeni sadržaj, navodeći da je jedna takva grupa u Vojvodini bila aktivna 2017. i 2018. godine, pre nego što je zvanično ugašena.

Učitelj preko naloga učenika tražio eksplicitne fotografije od dece

U jednoj osnovnoj muzičkoj školi u Beogradu učitelj muzike je bez znanja učenika koristio njihove Vajber naloge kako bi od druge dece tražio eksplicitne fotografije, stvarajući privid da ih učenici međusobno razmenjuju, a slučaj je otkriven nakon što je devojčica uz pomoć roditelja sve prijavila policiji, naveo je za RTS načelnik Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Vladimir Vujić.

Zaplenjeni snimci zlostavljanja dece iz više zemalja

U akciji "Armagedon" zaplenjena je velika količina materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje dece, uključujući snimke na kojima su i bebe, rekao Vujić. Na identifikaciji žrtava iz različitih zemalja srpska policija sarađuje sa međunarodnim službama, a od 2023. godine ima direktan pristup sistemu američkog Nacionalnog centra za nestalu i eksploatisanu decu (NCMEC), koji dobija prijave platformi poput Instagrama, Fejsbuka, Tiktoka i Snepčeta. Policije upoređuju digitalne otiske datoteka, a inspektori analiziraju jezik, glasove i druge tragove radi identifikacije žrtava.

Roditelji treba da obrate pažnju na povlačenje i promene u ponašanju dece, da im omoguće da se povere bez straha od kazne i da svaki slučaj internet zloupotrebe prijave nadležnima, savetuje Katarina Jonev. Vladimir Vujić preporučuje da se pre prijave sačuvaju poruke, fotografije i snimci ekrana kao dokazi.

Ugrožavanje dece na internetu može se prijaviti policiji, tužilaštvu, Nacionalnom kontakt centru za bezbednost dece na internetu na broj 19833, kao i preko platformi "Čuvam te" i "Sajber straža".

Roditelji treba da obrate pažnju na povlačenje i promene u komunikaciji deteta, da mu omoguće da se poveri bez straha od kazne i da svaku zloupotrebu na internetu prijave, čak i ako je uznemiravanje prestalo, savetuje Katarina Jonev. Poruke, fotografije i snimke ekrana treba sačuvati kao dokaze pre prijave slučaja policiji ili tužilaštvu, savetuje načelnik Službe za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Vladimir Vujić, a piše RTS.

Takođe, ističe da ne postoji jedinstven profil počinioca - među njima su osobe starosti od 18 do 80 godina, pretežno muškarci, dok su među žrtvama i devojčice i dečaci.

U registru pedofila 949 osoba, javnost nema uvid u podatke

U Srbiji od 2015. godine postoji registar pedofila. Prema podacima Ministarstva pravde, u njega je upisano 949 osoba, od kojih 65 od početka ove godine.

Javnost nema uvid u taj registar zbog zaštite ličnih podataka i prava osoba koje su u njega upisane, što Katarina Jonev vidi kao njegovu manjkavost. Vujić objašnjava da registar osuđenih omogućava policijski nadzor i sprečava zapošljavanje tih osoba u školama i vrtićima.

image
Live