
Generacija Zed menja tržište rada: Šta mladi u Srbiji traže od poslodavaca

Zahtevi koje generacija Zed ima od današnjeg profesionalnog sveta uglavnom se svode na osnovnu stabilnost, naknadu za uloženi trud, profesionalno poštovanje i dovoljno fleksibilnosti za kvalitetan život van radnog mesta, podaci su Infostuda.
Deo kritika na račun mladih odnosi se i na njihovu spremnost da se suoče sa obavezama, osamostale i preuzmu odgovornost. Međutim, ako tokom odrastanja nisu razvili dovoljnu otpornost na frustraciju, prelazak u svet odraslih može da im predstavlja poseban izazov. Zbog toga se postavlja i pitanje koliko su za takve poteškoće odgovorni sami mladi, a koliko okruženje u kojem su odrastali.
Finansijska sigurnost važnija od uživanja
U javnosti se mlađim radnicima neretko pripisuje da lični užitak stavljaju ispred obaveza, lako menjaju poslove i pokazuju izražen individualizam. Ipak, istraživanja na domaćem i regionalnom tržištu rada ukazuju na to da je finansijska sigurnost jedan od njihovih glavnih prioriteta.
Čak 97 odsto mladih u Srbiji navodi adekvatnu zaradu kao ključni faktor pri izboru posla. Više od polovine mlađih zaposlenih živi od danas do sutra zbog visokih troškova života, dok se na jedno početno radno mesto u Srbiji u proseku prijavljuju 64 kandidata. Na prvi posao čeka se oko četiri meseca.
U takvim okolnostima, zahtev za odgovarajućom zaradom ne mora da bude odraz pohlepe, već potrebe za osnovnom finansijskom sigurnošću u uslovima ekonomske neizvesnosti.
Promene su vidljive i u načinu na koji mladi traže posao. Prema globalnom istraživanju, čak 69 odsto pripadnika generacije Z uspešno je pronašlo posao ili praksu preko Instagrama, dok 74 odsto koristi ovu platformu za profesionalno povezivanje.
U Srbiji, međutim, značaj i dalje imaju tradicionalne preporuke i poznanstva. Mladi tako do posla često dolaze preko ljudi iz svog okruženja koji već rade u određenoj kompaniji i mogu da im prenesu iskustva o uslovima rada.
Zanimanja koja pružaju veću sigurnost
Prilikom izbora karijere, deo mladih okreće se zanatskim i praktičnim zanimanjima, poput računovodstva, elektrotehnike, vodoinstalaterskih poslova, zubne tehnike i servisiranja.
Umesto da se usredsrede isključivo na visoke pozicije ili manje uobičajene profesionalne puteve, oni traže poslove za kojima postoji velika potražnja i koji su otporniji na ekonomske krize.
Neki se opredeljuju i za obrazovne puteve koji im omogućavaju da se što pre osposobe za rad, a zatim, ukoliko im finansijske mogućnosti dozvole, nastave školovanje na višem nivou.
Takav pristup pokazuje da su mladi prilično pragmatični kada je reč o profesionalnoj budućnosti: Žele da steknu veštine koje mogu brzo da pretvore u zaradu i da izaberu zanimanje koje im pruža izvesniju perspektivu.
Hibridni rad i mentorstvo
Iako se za generaciju Zed često kaže da je odrasla u digitalnom okruženju i da izbegava tradicionalne kancelarije, podaci pokazuju da većina mladih ne želi potpuno da se odvoji od radnog okruženja.
Samo 23 odsto mladih želi isključivo da radi od kuće, dok 66 odsto preferira hibridni model rada. Pored toga, 27 odsto onih koji rade od kuće suočava se sa hroničnom usamljenošću, a 63 odsto ističe da im je neposredan kontakt sa kolegama neophodan.
Kancelarija za njih, dakle, nije samo mesto na kojem obavljaju zadatke već i prostor za učenje, razmenu iskustava i razvoj takozvanih mekih veština. Posebno im je važno mentorstvo, odnosno mogućnost da uče od iskusnijih kolega i dobiju podršku u profesionalnom razvoju.
Značajan je i njihov odnos prema autoritetu. Mladi ne prihvataju automatski nečiji autoritet samo zbog funkcije koju obavlja, već očekuju da se poštovanje zasluži znanjem, autentičnošću i sposobnošću da se iskustvo prenese drugima.
To postavlja dodatne zahteve pred poslodavce i menadžere, od kojih se očekuje da mladim zaposlenima posvete vreme i omoguće im da uče kroz neposrednu saradnju.
Jasna pravila i otvorena komunikacija
Generacija Zed ne beži nužno od odgovornosti, već očekuje da pravila i obaveze budu jasno definisani. Prema istraživanju koje su sproveli Poslovi Infostud i Startuj Infostud, čak 90 odsto mladih u Srbiji želi precizno određene radne uloge i očekivanja.

Nejasna zaduženja, organizacioni haos i naknadno menjanje ciljeva mogu da stvore nesigurnost i doprinesu profesionalnom sagorevanju. Mladi su, posmatrajući iskustva svojih roditelja i posledice koje je prekomerno opterećenje ostavilo na njih, svesniji toga da ne žele da ponove isti obrazac.
Očekivanja se odnose i na transparentnost i komunikaciju. Čak 77 odsto mladih traži jasan i transparentan sistem zarada, dok 89 odsto smatra da je važno da na poslu mogu otvoreno da govore o problemima bez straha od odmazde.
Ovi podaci ukazuju na to da mladima nije dovoljno samo da dobiju posao. Važno im je i da razumeju šta se od njih očekuje, kako se njihov rad vrednuje i da li mogu da ukažu na probleme bez ugrožavanja svog položaja.
Veštačka inteligencija: Prilika i izvor nesigurnosti
Iako 74 odsto mladih radnika koristi AI, više od 60 odsto strahuje da će automatizacija ukinuti početne radne pozicije i otežati zapošljavanje. Zato čak 81 odsto prednost daje razvoju ličnih kompetencija, dok samo šest odsto teži formalnim menadžerskim titulama.
Mladi su svesni da AI može da se obučava brže i jeftinije nego ljudi, ali i da je za sticanje stručnosti neophodno praktično iskustvo. Ako početnih pozicija bude sve manje, postavlja se pitanje kako će mladi sticati znanja i napredovati. Jedno od rešenja je saradnja generacija - mlađi zaposleni donose digitalne veštine i poznavanje AI alata, dok iskusnije kolege pružaju mentorsku podršku i prenose poslovno iskustvo.
Predvidiv sistem za zdravije radno okruženje
Generacija Zed ne traži posebne privilegije, već pravedne uslove rada, finansijsku sigurnost i mogućnost profesionalnog razvoja bez ugrožavanja mentalnog zdravlja. Njihova očekivanja odražavaju okolnosti u kojima započinju karijeru, a razumevanje tih zahteva može da doprinese boljoj saradnji sa poslodavcima i stvaranju radnog okruženja u kojem mladi mogu da uče, napreduju i ostanu motivisani, piše Infostud.



