Magazin
RT Balkan istražuje: Sve više dece ima probleme sa govorom - ne progovaraju do pete godine
Sistematski pregledi za polazak u školu pokazali su da gotovo 80 posto budućih prvaka u Srbiji ima problem sa govorom i da im je potreban određeni logopedski tretman. Stručnjaci napominju da je situacija u poslednjih deset godina zabrinjavajuća, jer je sve veći broj dece koja ne progovore do svoje pete godine. Kakva je situacija kod nas i u regionu i kada je pravo vreme da roditelji reaguju?
Prema podacima prikupljenim pri poslednjem testiranju za polazak u prvi razred, čak 80 posto dece na upisu u školu pokazalo problem sa izgovorom reči maternjeg jezika i da im je potreban logoped. Problemi koje logopedi najčešće uoče na pregledima su poremećaji artikulacije glasova, koji se uz vežbe lako rešavaju. Ovaj trend je izazvao zabrinutost među roditeljima, vaspitačima i zdravstvenim radnicima, jer je rani razvoj jezika ključan za društveni, emocionalni i kognitivni razvoj deteta.
Sve većem broju dece je potreban logoped
"Budući da radim onlajn sa decom iz celog sveta, mogu reći da se granica progovaranja svuda pomerila i da se uvećao broj dece sa govorno - jezičkim smetnjama. S obzirom da imam veliki broj kolega kako iz regiona, tako i iz celog sveta, mogu reći da je ovaj postotak veliki. Stimulacija govora je postala neophodna za svu decu, imali smetnje u izgovoru glasova ili ne. Ovde pričam o pravilno formiranim rečenicama, gramatici, procesima analize i sinteze, prepričavanju teksta, podršci imaginaciji i kreativnom razmišljanju", kaže doktor defektologije i logoped Ivana Mitrović Đorđević, na pitanje da li je zaista sve većem broju dece potrebna pomoć stručnjaka.
Ove potvrđuju i njene kolege iz Hrvatske, profesor defektolog Mirela Szabo i Dejana Varnica, stručni saradnik psiholog. "U Republici Hrvatskoj se povećao broj dece kojoj je potrebna podrška logopeda. Podaci iz 2020. godine su pokazali da je oko 30.000 dece do 19 godine imalo poteškoće koje su zahtevale logopedski tretman. To su zvanični podaci, prema Hrvatskom zavodu za javno zdravlje, ali verujemo da je taj broj zapravo još veći."
Sa problemima u govoru susreću se i deca u Sloveniji, gde mnogi imaju probleme sa izgovarom. Ovi problemi se javljaju u svim uzrastima - u vrtćima, osnovnim školama, školama sa prilagođenim programima i posebnim odeljenjima. Neki učenici imaju probleme usled sporijeg razvoja komunikacije, a nekima ostaju govorni problemi zbog nestimulativnog kućnog okruženja, smatraju Anja Pristovnik magistar inkluzivne pedagogije i Tatjana Kodrić profesor defektologije.
Sve češće deca ne progovaraju do pete godine
Koji su uzroci i da li je moguće da je digitalizacija razlog povećanih problema u govoru dece?
"Činjenica je da deca kasnije progovaraju. Uzroci su razni, navešću samo neke od njih: vreme provedeno pred ekranima, upotreba cucli, nestimulativno okruženje, nepravilno obraćanje deci. Vreme provedeno ispred TV ekrana, tableta, telefona, samo odvlači decu od prave komunikacije. Stvara se privid da dete razume sadržaj koji posmatra. Dosta roditelja je u zabludi misleći da im dete govori strani jezik, a dete u stvari samo ponavlja naučene faze. Sledeća zabluda roditelja je da dete sluša pesmice sa Jutjuba, a dete u stvari posmatra animirani sadržaj, dakle gleda crtani film i budući da 70 posto informacija dobija preko čula vida, zapostavlja auditivnu percepciju", smatra doktor defektologije Mitrović Đorđević.
Sa njom se slažu koleginice iz Hrvatske, koje smatraju da je takozvani "ekranizam" (vreme koje se provodi ispred ekrana elektronskih uređaja) ali i smanjena prirodna komunikacija govorom sa najbližom okolinom, jer se govor usvaja kroz imitaciju, modeliranjem i podsticanjem od okoline. "U savremenom svetu je sve više digitalne komunikacije, a sve manje neposredne komunikacije govorom. Svakako je digitalizacija uticala na povećani broj dece koja imaju poteškoće, ali bi trebalo naći način kako da se ona iskoristi u cilju podsticanja govora", smatraju stručnjaci iz Hrvatske, profesorka Szabo i psiholog Varnica.
Šta roditelji mogu da urade kako bi predupredili ove probleme? Kada bi najkasnije roditelj trebalo da se obrati logopedu?
"Roditelji bi trebalo da uključe profesionalnu pomoć logopeda što pre, kako bi ih podržao na stručan i usmeren način u razvoju govora, pogotovu tamo gde ima kašnjenja. Ukoliko dete ne progovori do godinu i po dana, treba reagovati. Ljudi uglavnom slušaju savete okoline koja ih teši, a ne savete stručnjaka koji ih usmeravaju na akciju, stimulaciju. Esencijalno je na pravi način krenuti sa učenjem. Dakle, nije u pitanju kada najkasnije, nego kada najranije. Decu treba stimulisati i podržati, prevenirati kašnjenja a ne kasnije ispravljati", smatra doktorka Ivana Mitrović Đorđević.
Njene kolege, stručnjaci iz Hrvatske smatraju da sa decom treba biti u neposrednoj komunikaciji, uključivati ih u vršnjačke grupe što ranije. "Smanjiti izloženost digitalnoj tehnologiji tokom ranog perioda. A čim se primeti odstupanje od urednog razvoja, odmah potražiti savet logopeda."
