Magazin

Ekshumacija Gogolja 1931. godine: Misterija izgubljene lobanje i nestalih fotografija

Ekshumacija pisca Nikolaja Gogolja verovatno je jedna od najmističnijih ceremonija u istoriji Rusije koja je do danas obavijena brojnim legendama i mitovima. Jedni tvrde da je pisac bio sahranjen živ, drugi navode da su njegovi ostaci sahranjeni u sarkofagu, a treći imaju saznanja i da su do njegovog grobnog mesta vodili podzemni tuneli. Šta je od toga istina, i da li je stvarno njegova glava završila u muzeju čuvenog ruskog kolekcionara Bahrušina?
Ekshumacija Gogolja 1931. godine: Misterija izgubljene lobanje i nestalih fotografija© Wikimedia Commons / А. Ястребцов

Otvaranje grobnice velikog ruskog književnika Nikolaja Gogolja davne 1931. godine ne bi se ni desilo da groblje, na kome su se posmrtni ostaci nalazili, nije bilo u planu za rušenje i rekonstrukciju. Shodno tome, odlučeno je da se telo genija prenese na Novodevičje groblje u Moskvi, a ovoj tužnoj ceremoniji je prisustvovao veliki broj ljudi, od kojih su mnogi primetili da je po sredi nešto neobično i tajnovito.

Gogolj je predvideo svoju smrt?

Ekshumacija i ponovno sahranjivanje Gogolja izazvalo je niz mističnih legendi, a jedna od njih je i da je ruski književnih sahranjen živ - ovo je ujedno bila i njegova najveća fobija za života. Ovakva legenda nije došla niotkuda, književnik je zaista poslednjih godina svog života patio od dubokog, letargičnog sna iz koga se jako teško budio, a mnogi tvrde da se baš iz takvog sna poslednji put probudio - tri metra pod zemljom.

Sam Gogolj je to čak predvideo u svojim delima i odlomcima svojih dnevnika, a otvaranje grobnice samo je "podgrejalo" i ovako uzbudljive legende, ali i teoriju da je Gogoljeva grobnica bila meta vandala: nakon ekshumacije tela, navodno je utvrđeno da pokojnik nema glavu!

Proces dokumentovan, ali Gogoljeve fotografije nedostaju

Čitavom procesu ekshumacije prisustvovalo je preko 20 ljudi, a njen tok je dokumentovan i fotografisan budući da su se na spisku za prenos nalazili i posmrtni ostaci drugih pokojnika. Mističnu senku na čitav proces ekshumacije baca i činjenica da su nakon ceremonije sve fotografije bile na mestu osim onih sa Gogoljevom grobnicom. Gde su one nestale - do danas niko nije saznao.

Gogoljeva grobnica nije obična - to je sarkofag!

Jedan od prisutnih opisao je u svom dnevniku da je tog 31. maja 1931. godine sve bilo obavijeno velom misterije, a da su se čudne pojave nizale jedna za drugom: prilikom ekshumacije, pogrebnici su naišli na ostatke lobanje, a nakon što su je pregledali, utvrđeno je da oni nije Gogoljeva, već nekoga ko je mnogo mlađi. Otkud tu, i čija je nije otkriveno.

Nakon što su nastavili da kopaju ne bi li izvadili piščeve posmrtne ostatke, postalo je očigledno da to nije običan sanduk, već pravi pravcati sarkofag. Tek nakon što je kameni omotač razbijen, otkriveno je i da u delimično oštećenom sanduku nedostaje ne samo glava pisca, već i pojedine lične stvari.

Bujna mašta prisutnih "izrodila" legende

Najzanimljivije od svega jeste to da su za većinu legendi krivi upravo ljudi koji su prisustvovali ceremoniji ekshumacije pisca. Tako je jedan od prisutnih rekao kako je glava Gogolja ukradena po specijalnoj narudžbini moskovskog kolekcionara A. Bahrušina, koji u svom muzeju ima čitavu zbirku lobanja. Naravno, niti je Gogoljeva glava ukradena za ruskog mecenu, niti u njegovom muzeju postoji takva kolekcija. Drugi svedok, potpuno suprotno prethodnim tvrdnjama, navodi da je piščeva glava bila na mestu, ali - okrenuta za čak 100 stepeni! Treći kažu je do Gogoljevog grobnog mesta vodila čitava mreža podzemnih tunela.

Bilo kako bilo, teorije zavere i brojne legende samo se nižu već decenijama, a nažalost ni jedne slike nema ni da potvrdi, ni da opovrgne ove navode. A možda slike i postoje, samo čekaju pravi trenutak da ugledaju svetlost dana?

image