Magazin

Hitler-buba, Trampov moljac, muva Bijonse – naučnici nezadovoljni zbog naziva novootkrivenih vrsta

Sve veći broj novih biljnih i životinjskih vrsta dobija naziv po poznatim ličnostima - jedna konjska muva je nazvana po pevačici Bijonse, dok se novootkrivena vrsta moljca zove po bivšem predsedniku Amerike, Donaldu Trampu. Poznati su i primeri gde su insekti nazivani po Hitleru i Musoliniju. Jedna grupa naučnika kaže da se pravila moraju promeniti kako biljke i životinje ne bi bile označene "neprihvatljivim" imenima, dok druga grupa stručnjaka smatra da je to gubljenje vremena.
Hitler-buba, Trampov moljac, muva Bijonse – naučnici nezadovoljni zbog naziva novootkrivenih vrsta© Canva / mspoli

U nekoliko pećina u Sloveniji, davne 1937. godine, pronađena je braon buba bez očiju. Nova vrsta bila je izuzetna po svemu, osim po jednom - njen pronalazač je odlučio da je nazove po Adolfu Hitleru. Naziv Anophthalmus hitleri od tada mnogima "para uši" i nije usamljem primer u nauci.

Nazivi mnogih životinjskih i biljnih vrsta podsećaju na ličnosti ili ideje za koje pojedini smatraju da su uvredljive. Tako, postoji leptir Hypopta mussolinii, a mnoge biljne vrste nose imena izvedena od reči caffra koja upućuje na vređanje na rasnoj osnovi koje se nekada koristilo u Africi. I rod cvetnih biljaka Hibbertia, nosi ime po engleskom robovlasniku Džordžu Hibertu.

Zbog ovih i sličnih primera, mnogi naučnici vrše pritisak da se izmene pravila međunarodnog sistema za davanje zvaničnih naučnih imena biljkama i životinjama kako bi se omogućilo brisanje i zamena nekadašnjih imena ako se smatraju nepoželjnim.

"Postojeći propisi o taksonomiji, koji ne dozvoljavaju takve promene, se moraju menjati", kaže izvestan broj naučnika.

Ipak, postoje i oni stručnjaci koji se ne slažu, smatrajući da je to gubljenje vremena i da promene imena treba dozvoliti isključivo u situacijama kada je napravljena greška u označavanju ili se utvrdi da postoji neki previd. 

Raskol u naučnim krugovima 

Neslaganja po ovom pitanju prete da postanu veliki međunarodni spor. "Ljudi imaju veoma čvrsta mišljenja o svemu ovome. Moramo da razgovaramo o ovakvim pitanjima. Ne možemo to izbeći", rekla je botaničarka Sandra Knap. Ona je organizovala diskusiju pre nego što se glasa o ovom pitanju na sledećem Međunarodnom botaničkom kongresu, koji će se održati u Madridu u julu 2024. godine. Imenovanje biljaka samo je deo taksonomske kontroverze.

Nedavno je Američko ornitološko društvo je objavilo da menja postojeće nazive desetina vrsta ptica zbog njihove povezanosti sa rasističkim ili mizoginim pojedincima. Izvestan broj zoologa želi da se ovaj proces proširi kako bi bilo omogućeno da se vrše promene i drugih naučnih naziva vrsta. Međutim, pokazalo se da je to nezgodan proces.

I ranije ove godine, iz Međunarodne komisije za zoološku nomenklaturu (ICZN) rečeno je da će se razmotriti to pitanje, ali su kasnije navedeno da je, nakon pažljivog razmatranja, ipak odlučeno da neće biti izmena postojećih pravila. "Preimenovanje bi bilo ometajuće, dok bi se zamena imena jednog dana mogla smatrati uvredljivim", navedeno je u magazinu Zoological Journal of the Linnean Society. Očekivano, mnogi naučnici su burno reagovali na ovakav stav.

"U kojim drugim sferama se nešto još zove po Hitleru. Kodeksi se moraju menjati i prilagođavati, kao i ostatak društva", navela je Estrela Figueredo sa Univerziteta Nelson Mandela u Južnoj Africi.

Nakon odluke Međunarodne komisije za zoološku nomenklaturu, isti magazin je naknadno objavio niz uvodnika naučnika koji su se suprotstavili ovakvom stavu, kritikujući što se nisu uzele u obzir i geografske odrednice: "Ne uključuju nikoga sa afričkog kontinenta", smatra jedna grupa naučnika. Bilo je i optužbi da se "radi u vakuumu van društvenih normi odgovornosti".

Jedno radikalno rešenje predložili su naučnici koji kažu da vrste jednostavno ne treba da se imenuju po pojedincima. Oko 20 odsto od milion i po životinja koje su do sada klasifikovane dobilo je ime po određenoj osobi. Oni bi jednostavno trebalo da budu zabranjeni, kažu zagovornici ovog rešenja.

Kako se daju imena biljkama i životinjama

Sistem za imenovanje vrste uključuje identifikaciju životinje ili biljke dajući joj dvostruko ime na latinskom ili grčkom – generičko ime koje identifikuje njen rod i drugo specifično ime koje razlikuje određene vrste u okviru tog roda. Ovaj sistem je formalizovao švedski prirodnjak Karl Line u 18. veku. Dobijamo imena poput Tyrannosaurus rex, to jest kralj guštera tirana. Prvi deo je rod Tyrannosaurus koji potiče od grčkog naziva sa značenjem gušteri tirani i reks, što je na latinskom kralj.

Mnoga druga naučna imena imaju prozaičnije korene ili potiču od imena ličnosti koje poštuju oni koji ih otkriju. Otuda je Scaptia beyonceae, konjska muva, nazvana po pevačici Bijonse, Leucothoe eltoni, mali rak je nazvan po Eltonu Džonu, a pauk Anelosimus biglebowski - po filmu Veliki Lebovski. Britanski novinar i prirodnjak Dejvid Atenboro dao je svoje ime za više od 50 novootkrivenih vrsta i nekih novih rodova.

Ipak, nije svako naučno ime dato kao znak časti. Istraživači su 2017. godine po američkom predsedniku Donaldu Trampu nazvali moljca Neopalpa donaldtrumpi jer je imao bledoplave ljuske na glavi i neupadljive genitalije.

image