Magazin

Test: Da li ste "zavisni" od drame

Jeste li uvek "uključeni" u nečiji konflikt, bilo da je direktno ili indirektno? Da li volite da slušate (a povremeno i širite) glasine, da li ste uzbuđeni kada čujete da se u vašem krugu prijatelja dogodila nesuglasica, pa želite da znate sve detalje? Da li su vaši odnosi često napeti, a životna priča uvek puna stresnih događaja? Ako se ovo odnosi na vas, možda ste zavisnik od drame, a u nastavku sledi mali "test" kojim to možete proveriti.
Test: Da li ste "zavisni" od drame© Freepik/rawpixel.com

Mnogima je poznat termin "kraljica drame" - neko ko preuveličava priču, situacije, emocije i stvara napetost u odnosima. Ovakvo ponašanje mnogima smeta, pa im je prirodno da izbegavaju konflikte, da pokušavaju da umire okolinu, da reše problem... Ipak, "kraljica drame" nije baš isto kao i zavisnik od drame.

Zavisnici od drame se zapravo osećaju dobro kada dođe do dramatične situacije. To je tip osobe koja rado sluša o tuđim životima (naročito o tuđim problemima), ko će uvek "dodati ulje na vatru" tokom sukoba, čak iako određena situacija ne utiče direktno na nju. Ovaj obrazac ponašanja savremeni psiholozi nezvanično kategorišu kao "zavisnost od drame", prenosi portal "Helti (The Healthy)".

Psiholozi ističu da ovo nije klasično interesovanje za tračeve o poznatim ličnostima ili o pričama u komšiluku, već ponašanje koje karakteriše uzbuđenje uzrokovano bilo kojom vrstom problema u međuljudskim odnosima u stvarnom životu.

Znakovi zavisnosti od drame

Zavisnik od drame se uglavnom određuje prema sledećih nekoliko stavki: To je neko ko ima mnogo nestabilnih, haotičnih prijateljstava, veza i bilo kojih drugih odnosa. Zatim, ovo je neko ko se ne stidi da podeli svoje lične probleme s drugima, neko ko voli pažnju i ko voli da dobije saosećanje od drugih. Takođe, zavisnik od drame je često ogorčen na događaje iz prošlosti, teško prašta i lako se ljuti.

Da li sam zavisnik od drame

Pitanja u nastavku su sastavili psiholozi i mogu biti od pomoći kod definisanja intenziteta "zavisnosti":

  • Ponekad je zabavno kada iznerviram druge ljude
  • Ponekad kažem nešto loše o nekome, nadajući se da će saznati šta sam rekao
  • Govorim ili radim stvari samo da bih video kako drugi reaguju
  • Ponekad okrećem ljude da budu jedni protiv drugih, samo da bih dobio ono što želim
  • Čekam i premišljam pre nego što kažem šta mislim
  • Uvek govorim šta zaista mislim, ali "plaćam cenu" kasnije
  • Teško mi je da zadržim svoje mišljenje
  • Ljudi koji se ponašaju kao moji prijatelji zabili su mi nož u leđa
  • Ljudi često pričaju o meni iza mojih leđa
  • Često se pitam zašto mi se dešavaju takve ludosti
  • Osećam se kao da u mom životu postoje ljudi koji mi žele zlo
  • Mnogo ljudi mi je nanelo nepravdu

Ako se poistovećujete sa više od polovine tvrdnji, to može biti znak da ste zavisni od drame.

Kako da prestanem sa ovim ponašanjem

Zavisnicima od drame generalno nedostaje svest o sopstvenoj ulozi u stvaranju ili održavanju konflikta u svojim životima. Pošto njihovo ponašanje otežava održavanje stabilnih, zdravih odnosa, oni često mogu doživeti uzbudljiv ciklus drame, praćen periodima emocionalne iscrpljenosti ili čak depresije.

Ovakav način života može biti veoma nezdrav ne samo za mentalno, već i fizičko zdravlje, zbog posledica čestog emocionalnog stresa.

Prvi korak ka prekidu zavisnosti od drame je samosvest: Oni koji što pre preuzmu odgovornost za svoje postupke i ulogu u drami u svojim životima, lakše će obuzdati želju za sukobima, tračarenjem, preuveličavanjem situacija...

Stručnjaci navode nekoliko potencijalnih koraka koji mogu biti dobra pomoć za ovaj proces:

  • Identifikovanje pokretača drame, pa zatim izbegavanje ili ograničavanje izloženosti njima
  • Vežbanje tehnika svesnosti i emocionalne regulacije za upravljanje intenzivnim emocijama (fizička distanca od osobe/situacije, duboko disanje, umirujuće aktivnosti...)
  • Obraćanje pažnje i praćenje toka svojih misli, traženje misli koje doprinose ponašanju koje "traži" dramu
  • Vežbanje aktivnog slušanja i pažljivo premišljanje pre izgovaranja reči
  • Pronalaženje zdravih, pozitivnih stvari koje unose uzbuđenje u život
  • Postavljanje jasnih granica sa drugima i uvežbavanje asertivne i efikasne, umesto grube komunikacije

Na kraju, traženje bihejvioralne terapije ili bilo koje vrste podrške od stručnjaka za mentalno zdravlje može biti od velike pomoći, jer vam može pomoći da istražite svoje osnovne emocionalne probleme i razvijete zdravije strategije suočavanja sa njima.

image