
Zlatna groznica: Najava promene globalnog finansijskog poretka? | Dan uveče

Cena zlata beleži istorijski rast. Početkom septembra 2025. unca zlata vredela je oko 3.550 dolara, dok je do danas probila i psihološku granicu od 5.500 dolara. To znači da je zlato za nekoliko meseci poskupelo za više od 50 odsto.

Dok geopolitička neizvesnost raste, centralne banke sve više diverzifikuju rezerve i smanjuju zavisnost od američkog dolara, a, sa druge strane, investiciona potražnja je eksplodirala, što je, kako piše "Fajnenšl tajms", dovelo do rasta cene zlata. Investicione kuće, poput "Džej-Pi Morgana", procenjuju da bi cena zlata u narednim godinama mogla da ide i znatno iznad sadašnjih nivoa.
Zlato je već 2025. godine poskupelo za više od 60 odsto. A ako se pogleda dugoročnije, razmere rasta su još upečatljivije. Krajem 2020. godine cena zlata bila je 1.893 dolara po unci, dok je krajem 2018. iznosila svega 1.278 dolara. Vrednost zlata je od tada porasla četvorostruko.
Pitanje koje se sada postavlja jeste da li rast cene zlata najavljuje duboku promenu globalnog finansijskog poretka, da li je signal slabljenje dolara kao dominantne valute, ili je reč o migraciji kapitala u sigurno utočište uoči novih globalnih potresa i sukoba koji bi mogli da uslede.
O ovom i drugim pitanjima za "Dan uveče" na RT Balkan govorili Mihailo Savić, politički ekonomista i Srđan Perišić, profesor geostrategije.
Mi smo na smeni epoha, kaže Perišić. Svet je u velikim promenama. Ukidanje zlatnog standarda 1970-ih, vezivanje za dolara za naftu (petro dolar) – sve to je bila promena unutar moderne epohe. Sada su promene na svim nivoima i u svim oblastima, rekao je on.
"Zlato je dobar element na kome može da se vidi da je u toku proces oslobađanja od dolara kao rezervne valute", rekao je Perišić.
Na pitanje Marije Kordić da li se zna koliko velike sile imaju zlatnih rezervi, Perišić kaže da ne znamo ni za jednu tačno. Ono što se zna je da Rusija kupuje i proizvodi najviše zlata. Podseća da, kada je počela Specijalna vojna operacija, Rusija je krenula da se "rešava" dolarskih rezervi i prebacila ih u zlato i juan.
Akcije Sjedinjenih Država još od 2008. dovele su do toga da je poverenje u dolar izgubljeno. To su nepovratni procesi i nema više povratka na stari režim gde je dolar bio rezervna valuta, rekao je profesor Perišić i posavetovao sve koji imaju dolare da kupe juan, rublju ili zlato.
"Nema povratka na stari režim gde je dolar rezervna valuta. Američka 'duboka država' je u panici kako to zaustaviti. Mislim da nemaju način. Teorijski mogu da opljačkaju svet kao što su svoj narod opljačkali, štampanjem novca i kupovinom proizvodnje, ali verujem da do toga neće doći", kaže gost televizije RT Balkan.
On je podsetio da Amerika tu pljačku već sprovodi - kako naštampavanjem novca, tako i kroz zaplene tankera i udar na Venecuelu. To ipak, ne pomaže, dodao je.
Savić je takođe ukazao na drastičan pad poverenja u dolar, što posledično dovodi do kupovine zlata i rasta cene istog.
Najjače akcije na Volstritu drže kompanije koje se bave veštačkom inteligencijom koja još uvek nije potvrdila svoju vrednost, a istovremeno preti radnim mestima ljudi i kladionice, rekao je on.
"To nisu sektori koji baš ulivaju poverenje investitorima koji sada traže zlatno utočište", pojašnjava Savić.
Pošto ne veruju SAD i snazi dolara, kaže Savić, privatni investitori, nekih 56 posto njih, kupuju zlato. I centralne banke – njih 17-18 posto. Svi šalju signale dolaru da ga ne uvažavaju, ali on i dalje dominira rezervama i pokriva većinu finansijskih transakcija, rekao je.
Na pitanje da li smo svedoci kolapsa dolara, Savić kaže da BRIKS kreće da razvija neke paralelne sisteme, ali smo daleko od njega, pa samim tim i od kolapsa američke valute.
Ekonomista Miroslav Jovanović je na pitanje da li dolar može da povrati svoju snagu kroz petrodolar, rekao da može donekle, ali...
"Dolar već određeno vreme gubi svoju privlačnost i snagu ali je i dalje snažan", rekao je.
Jovanović procenjuje da će do kraja godine cena zlata, zbog geopolitičke situacije, ići do 6.000 dolara po unci.



