Vidovdan kao savez sa Bogom: Zavet koji su Srbi dali nebeskoj otadžbini | Dan uveče

Kroz istoriju, Vidovdan je bio datum, kada su se dešavale krupne stvari u srpskoj istoriji, a tome kako se Vidovdan obeležava danas i kako se ne zaboravlja zavet pred Bogom govorili su gosti RT Balkan filozof Nikola Tanasić i dr Stefan Radojković

Šest vekova, a rana još diše. Vidovdan nije datum u kalendaru, to je ogledalo u koje svaki Srbin bar jednom pogleda i zapita se: a šta bih ja izabrao?

Kroz istoriju, Vidovdan je bio datum, kada su se dešavale krupne stvari u srpskoj istoriji. Danas, Srbi obeležavaju Vidovdan, bez straha i strepnje, i to je stav što plaši one kojima Srbi smetaju, pogotovo na Kosovu i Metohiji. Zato hapšenja, zato progoni, zato zabrana srpske zastave.

Ali, uprkos svemu, Srbi ne zaboravljaju: Vidovdan je savez sa Bogom, neraskidiv i večan.

O Vidovdanu i kosovskom zavetu u emisiji "Dan uveče" na RT Balkan govorili su filozof Nikola Tanasić i dr Stefan Radojković. 

Tanasić je rekao da se trudi da se na Vidovdan nešto napiše i učestvuje u kolektivnoj kulturi sećanja. 

"Izuzetno je malo naroda koji mogu da se pohvale da aktivno i smisleno učestvuju u prazničnoj tradiciji koja ima 500 ili 600 godina tradicije", ukazao je Tanasić. 

Vidovdan, kako je rekao, jeste konstitutivan praznik po sam srpski narod i nalazi se u čvorištu naših izbora, bilo oni doneti na Vidovdan ili mimo njega. 

Radojković je istakao da mitovi imaju svoju upotrebnu ulogu i operativno određenje. 

"U kriznim momentima povezujemo se sa onim što ima smisla iz naše istorijske prošlosti. To su trenuci kada se hvatate za ono što je vama poznato, u našem slučaju to su Kosovski boj i vidovdanska etika", naglasio je dr Radojković. 

Istakao je da smo pred raznim izazovima i da vidimo ljude koji žive kosovski zavet i etiku i da se pitamo gde smo tu mi.  Naveo je da je važno kod tih mitova da se pozicija nebeskog naroda zasluži. 

Tanasić je kazao da su određeni aspekti Kosovskog mita duboko hrišćanski i naveo da pesme kosovskog ciklusa pokazuju civilizacijske tokove. 

Radojković je naglasio da postoji niz istorijskih likova i niz izmišljenih likova. 

"Knez Lazar je apsolutno istorijska ličnost. Što se tiče sukoba sa Turcima, on za njega pripremao oko 10 godina, on u taj sukob nije ušao nespreman. Što se tiče istorije, tih podataka nema previše, ali su jasni i precizni. Što se tiče pogibije, nemamo jasnu sliku kako su poginuli knez Lazar i sultan Murat. U tom trenutku nastaje i kult Svetog kneza Lazara", istakao je dr Radojković. 

Tanasić je istakao da mit nama omogućava da se ta količina haotičnog inputa koji istoriografija daje da se integriše u uputstvo za delovanje. 

"Mit je istina višeg reda, jer na osnovu prošlosti daje normu", kazao je Tanasić. 

Radojković je istakao da se tema izdaje javlja u 15. i 16. veku i da Branković nije bio izdajnik, već je skončao u tamnici.