
Sastanak u Manili: Rusko-američki odnosi nakon razgovora Lavrova i Rubija| Dan uveče

Vašington je spreman da odigra "konstruktivnu ulogu u okončanju besmislenog rata" izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio, govoreći o mogućnostima za rešavanje ukrajinskog sukoba.

Rubio se na marginama ministarskog sastanka ASEAN-a, sastao sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, sa kojim je, kako je rekao novinarima – vodio dobar i otvoren razgovor.
Državni sekretar Sjedinjenih Država je istakao da ukrajinska strana nije prihvatila rusko-američke predloge iz Enkoridža tada, kao i da smatra da su mogućnosti da ih prihvati na ovoj vremenskoj distance od samita na Aljasci još manji. Rubio je ipak potvrdio da je mir moguć, kao i da je Vašington spreman da ponudi predloge u, kako je istakao, odgovarajućoj atmosferi i formatu i kada se za to stvore odgovarajući uslovi.
Rusko Ministarstvo spoljnih poslova objavilo je detalje susreta Lavrova i Rubija, rekavši da su razmotrena brojna bilateralna i međunarodna pitanja, kao i pitanje nastavka bilateralnih kontakata na najvišem nivou.
Šef ruske diplomatije je američkom kolegi saopštio i informacije o stvarnom stanju na liniji borbenog kontakta i naglasio nedopustivost daljeg snabdevanja kijevskog režima naoružanjem, ali i govorio o, u celini, destabilizujućoj politici evropskih zemalja, koje i dalje nastoje da Rusiji nanesu takozvani "strateški poraz".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov o sastanku dvojice zvaničnika rekao je da je pozitivna stvar što se dijalog sa američkom stranom nastavlja, da Moskva ponavlja svoju poziciju zainteresovani za rešenje sukoba mirnim putem, ali i dodao da sve dok evropske prestonice budu podsticale kijevski režim da na rat, Rusija će takođe nastaviti sa Specijalnom vojnom operacijom.
O svemu tome su u emisiji "Dan uveče" govorili Borislav Korkodelović, novinar i spoljnopolitički analitičar, i diplomata i književnik Vladimir Kršljanin.
Korkodelović je istakao da učesnici sastanka nisu davali izjave po njegovom okončanju, ali da je interesantno što je susret organizovan na zahtev Amerikanaca.
"Svaka strana je manje-više ostala na istom. To znači da je tačno ono što je vidljivo poslednjih meseci, da je od tog 'duha Enkoridža' ostalo veoma malo. Rubio to nije krio, rekao je da SAD mogu da imaju neke ideje ukoliko bude bilo prilike da budu iznete, ali treba stalno imati na umu da je nedavno kazao da SAD ne mogu da budu neka vrsta medijatora, jer su one na strani Ukrajine. Otvoreno je to kazao", počeo je Korkodelović.
Kršljanin se nadovezao rečima da ovaj susret pokazuje da su obe strane spremne da razgovaraju, ali i da nisu spremne na sukob većih razmera. Dodao je da je nama Rusija lakša za razumevanje od SAD, s obzirom na to da Amerikanci imaju drugačiji vrednosni sistem.
Kao jedan od osnovnih problema, diplomata vidi to što Sjedinjenim Državama nije jasna pozicija Rusije.
"Amerika je suviše opsednuta sobom i svojim pogledom na svet da bi uopšte mogla da razume nekog drugog. S jedne strane je autentična sila, a sa druge je proizvod britanske imperije. Te dve njene prirode se stalno prepliću – čas jedna dođe do izražaja, čas druga", istakao je Kršljanin.
Objašnjavajući kako SAD gledaju na svet, podsetio se rata sa kraja 19. i početka 20. veka, kada su Amerikanci ubili preko milion Filipinaca, u želji da od Španije preotmu kolonizatorsku ulogu. Sa druge strane, kada je reč o ruskoj spoljnoj politici, naglasio je da je nju potpuno definisao pesnik Fjodor Tjutčev, pod utiskom Krimskog rata.
"Između Rusije i Zapada ne može biti savezništva, ni radi interesa, ni radi principa. A mi Rusi, moramo uvek da pamtimo da su principi na kojima stoje Rusija i Evropa toliko suprotni, toliko se međusobno isključuju, da je život jedne moguć samo po cenu smrti one druge. Prema tome, jedina prirodna politika Rusije prema zapadnim silama nije savezništvo sa jednom ili drugom od njih, već razjedinjavanje i podela među njima. Jer samo kada su razjedninjene, one prestaju da nam budu neprijatelji, zbog svoje nemoći", citirao je Kršljanin reči Tjutčeva.
Kada je reč o "duhu Enkoridža", Korkodelović veruje da je cilj američke strane bio da se dobije na vremenu kako bi se ojačala ukrajinska vojna sila. Potvrda toga, prema njegovim rečima, vidi se i u sve češćim ukrajinskim napadima duboko u teritoriji Rusije.
"Američka uloga je potpuno bila iza svega toga – Enkoridž je u Americi. Predsednik Tramp je znao, kada je izgovarao one slatke reči predsedniku Putinu, da se igra na vreme", slikovito je objasnio Korkodelović.
Novinar i spoljnopolitički analitičar naglasio je da se sada ulazi u jedan period gde će, pre svega, Rusija imati jedan tvrđi pristup prema Vašingtonu.
"To se vidi i po tome što je ministar Lavrov direktno, u lice, kazao Rubiju da SAD vojno pomažu Ukrajini i da je to nedopustivo, kao i da vodi ratu većih razmera. Za sada, imam utisak da su čvrsto ukopani u Kremlju u stavu da Donbas mora biti ruski. Ukoliko to bude do kraja ove godine, ili do kraja 2027, možda će još neki delovi Ukrajine, kao što je Zaporožje, ući u sastav Rusije", zaključio je Korkodelović.




