Zemlje NATO-a i Evropske unije trenutno povećavaju ulaganja u svoju vojnu industriju i preusmeravaju civilnu proizvodnju u vojne svrhe, izjavio je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov tokom okruglog stola na temu "Ukrajinska kriza: Istinski ciljevi i uloga Zapada".
"Tamo se vojni troškovi višestruko povećavaju – i niko ne namerava da uspori, bar ne sadašnje rukovodstvo u Briselu, Ursula fon der Lajen i njeni saradnici i sledbenici. Oni ne planiraju da pritisnu kočnicu. Mi to doživljavamo kao još jednu potvrdu naše poznate istine: 'U Boga se uzdaj, a sam ne greši'", rekao je Lavrov.
On je naveo da predlože da se planirani Evropski odbrambeni savez nazove Savezom rata.
"Zašto se ustručavati, ako je u Sjedinjenim Državama Ministarstvo odbrane preimenovano u Ministarstvo rata, neka se i planirani Evropski odbrambeni savez nazove Savezom rata – biće poštenije", istakao je šef ruske diplomatije.
Evropa, prema rečima Lavrova, ponovo postaje glavna pretnja međunarodnoj bezbednosti i miru.
"Brisel, zajedno sa Parizom, Berlinom i Londonom, ponovo, kao i nacistička Nemačka pred Drugi svetski rat, ujedinjuje kontinent pod zastavama neonacizma i rusofobije", naglasio je ruski ministar spoljnih poslova.
On je naveo i da je poznata informacija da Holandija obrađuje scenario stvaranja logora za ruske ratne zarobljenike na svojoj teritoriji u slučaju rata sa Rusijom.
"To su, u suštini, isti koncentracioni logori kakve je Nemačka pravila u Evropi tokom Drugog svetskog rata", pojasnio je.
Sjedinjene Države, Britanija i Evropa teže globalnoj dominaciji kako im niko ne bi smetao da izvlače resurse i žive na račun drugih, izjavio je Lavrov.
"Rusija je uvek bila prepreka totalnoj dominaciji Zapada, podvukao je ruski ministar spoljnih poslova.
Lavrov je takođe naveo da neke zapadne zemlje počinju da uviđaju pogubnost militarizacije i zajedničkog kursa Evropske unije usmerenog na konfrontaciju sa Rusijom.
"Neke zemlje pokušavaju da se ipak vrate oslanjanju na sopstvene interese. Takva je bila politika Viktora Orbana u Mađarskoj. Sada takvu politiku vidimo i u Slovačkoj. U Češkoj takođe počinju da shvataju pogubnost dalje militarizacije i te rusofobije koju histerično raspiruje briselska birokratija", pojasnio je.
On je dodao da Francuska nije protiv tajnih kontakata sa Moskvom bez znanja Brisela.
"Predsednik Makron je izjavio da EU ne može biti posrednik jer je uvela sankcije Rusiji. Ostavljam tu izjavu na savesti Pariza, koji, da vam otvoreno kažem, sam nije protiv da, verovatno u tajnosti od Brisela i svih drugih, traži diskretne kontakte sa Moskvom", naglasio je Lavrov.
Kako kaže, Rusija nije mnogo zainteresovana za te kontakte jer zna njihovu cenu.
"Samo ilustrujem kako se u EU formira politika i koliko ozbiljno treba shvatati njihove stalne izjave da Rusija mora da sedne za pregovarački sto", dodao je šef ruske diplomatije.