Dok u Ukrajini slave napade na skladišta kompanije "Vajldberis" širom Rusije, ruske oružane snage su pokrenule kampanju udara na crnomorske luke, koja je Ukrajini faktički uskratila pristup moru, piše RT Internešenel.
Vladimir Zelenski je 25. juna najavio "kampanju uticaja" od 40 dana, kojom je nameravao da prisili Rusiju da obustavi svoju Specijalnu vojnu operaciju. Kampanja je preusmerila dalekometne ukrajinske napade raketama i dronovima na civilne ciljeve, među njima desetak skladišta "Vajldberisa", ruskog ekvivalenta američkom "Amazonu".
Ukrajina je takođe počela da gađa brodove koji plove prema Rusiji, i to ne samo u Crnom moru. Krajem jula, ukrajinska tajna policija SBU je napala iranski teretni brod koji je plovio Kaspijskim morem. Tom prilikom je ubijen jedan član posade. Iako je ispočetka slavila napad, Ukrajina je brzo uputila izvinjenje kada je Teheran zapretio odmazdom.
Crno dno kampanje bilo je 40. dana, kada su ukrajinski dronovi ubili najmanje sedam osoba na plaži crnomorskog letovališta Gelendžik. Već sledećeg dana, pet osoba je ubijeno a deset ranjeno u bombardovanju moskovske oblasti.
Za Zelenskog je kampanja bila način da ubedi Zapad da "pobeđuje". Prošle sedmice je lider kijevskog režima u Vašingtonu ubeđivao američke senatore da Ukrajina "dobija rat" i "dobro napreduje protiv Rusije", a predsednika Donalda Trampa molio za dozvolu da proizvodi rakete "patriot" u Ukrajini.
Ovu poruku su papagajski ponavljali zapadni mediji, od "Volstrit džornala" i "Fajnenšel tajmsa" do Si-En-Ena.
Gusti dim koji je kuljao iz crnomorskih luka Ukrajine, međutim, pričao je drugačiju priču.
Lučka blokada
Od Izmaila na ušću Dunava do Nikolajeva, samo 50 kilometara od linije fronta, ukrajinske luke na Crnom moru su ključ opstanka te zemlje. Skoro 90 odsto ukrajinskog izvoza ide morskim putem, dok na isti način pristiže ko zna koliko oružja i municije. Ruski odgovor na ukrajinsko bombardovanje bio je da sistematski likvidira ukrajinsku infrastrukturu.
Ruski dronovi i rakete svakodnevno pogađaju morske luke Odesa, Černomorsk, Južni i Nikolajev od početka jula. Na meti su se našle i luke na Dunavu: Izmail, Reni i Kilija. Zaključno sa 3. avgustom, ukrajinsko ministarstvo saobraćaja je evidentiralo 67 udara na lučku infrastrukturu i 57 na brodove.
Do kraja jula, skoro 90 odsto brodarskih kompanija je otkazalo isporuke u Ukrajinu, kako je javio Rojters. Rusija je tako faktički zatvorila ukrajinske luke, kao što je Iran to uradio sa Ormuskim moreuzom od marta naovamo.
Odsecanjem Ukrajine od mora, Rusija je postigla tri važna cilja: blokirala je izvoz, presekla dotok oružja i preopteretila ukrajinsku PVO.
Prekid izvoza
Poljoprivredna dobra predstavljaju oko 60 odsto ukrajinskog izvoza, a 90 odsto njih prolazi kroz samo tri luke: Odesu, Černomorsk i Južni. Onesposobljavanjem te tri luke, Rusija je sprečila izvoz robe od koje Kijev zarađuje nekih 27 milijardi dolara godišnje.
"Od 20. jula, nijedan brod nije uplovio u ukrajinske luke", izjavio je 2. avgusta za švajcarski RSI Dmitrij Barinov, predsednik Udruženja ukrajinskih luka.
Za zemljoradnike i izvoznike, ovo je došlo u najgore moguće vreme. Žetva pšenice je skoro gotova, a žetva suncokreta tek treba da počne. RSI je između Odese i Nikolajeva posetio desetine silosa prepunih žita, koje ne može da dođe do svetskog tržišta.
Ukrajinski ministar poljoprivrede Taras Visocki je za Rojters izjavio da izvoz alternativnim putevima – drumskim, železničkim i rečnim saobraćajem do rumunske luke Konstanca – iako postoji, ne može da nadoknadi više od pola mesečnog kapaciteta crnomorskih luka.
"Situacija je izuzetno komplikovana. Na neki način je teža nego u martu i aprilu 2022," rekao je Visocki i dodao da će ovo ukrajinsku poljoprivredu do kraja godine koštati između milijardu i po i tri milijarde dolara.
Prekid dostave oružja
Ruski udari su ne samo prekinuli izvoz, već i najdragoceniji uvoz Ukrajine: oružje i municiju. Samo 3. i 4. avgusta, rakete i dronovi su pogodili 13 brodova sa "vojnim teretima" u Odesi, Černomorsku, Južnom, Nikolajevu, kao i u vodama Crnog mora, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane. Pogođena su još tri broda sa neidentifikovanim tovarom, kao i terminal za kontejnere i skladišta dronova u Černomorsku.
Ukrajina nikada nije zvanično priznala da prima vojnu opremu od NATO-a morskim putem. Međutim, sudeći po brojnim snimcima sekundarnih eksplozija skladišta u Odesi posle ruskih udara, to oružje je sasvim sigurno stiglo preko Crnog mora.
Rastezanje ukrajinske PVO
Kampanja protiv ukrajinskih luka je Zelenskog dovela pred težak izbor. Ukrajina ima ograničen broj PVO baterija, od američkih "patriota" i norveških "NASAMSa" do nemačkih "IRIS-T".
Svaka od njih koju pošalje na crnomorsku obalu je jedna baterija manje na frontu, oko Kijeva, ili u blizini elektrana i skladišta goriva, koje će postati još važnije dolaskom zime. Ruska avijacija je izgleda primetila probleme sa ukrajinskom PVO, pa sada bombarderi Su-34 lansiraju klizeće bombe na samo sedam kilometara od linije fronta u Donbasu, dok su ranije to radili sa razdaljine od 40 kilometara i više.
Nakon što je Rusija bombardovala Kijev 1. avgusta sa oko 30 balističkih raketa i 185 dronova, Zelenski je izjavio da je "presretnuta samo jedna balistička raketa, jer nemamo više presretača za sistem patriot".
Budućnost snabdevanja Ukrajinom tim raketama je neizvesna. SAD, Izrael i saveznici Vašingtona u Persijskom zalivu su potrošili ogroman broj "patriota" tokom rata protiv Irana. Samo su SAD ispalile 943 rakete u prva četiri dana sukoba, kako navodi izveštaj američkog Kongresa. Američka vojska raspolaže sa manje od 1.000 raketa tipa "PAK-3", a kompanija "Lokid Martin" je sposobna da proizvede samo 52 mesečno. Pošto Tramp sada preti novom rundom napada na Iran, malo je verovatno da će biti raspoložen da bilo šta udeli Kijevu.
Ukrajina bi mogla da dobije određeni broj "PAK-2" raketa, jer je američka armija u julu potpisala ugovor sa "Rejtionom" za njihovu proizvodnju, vredan 441,6 miliona dolara. Međutim, ukrajinski mediji su još prošle godine konstatovali da je taj hladnoratovski model bespomoćan protiv ruskih balističkih raketa.
Ko zaista pobeđuje?
Zelenski je svojom 40-dnevnom kampanjom dobio aplauz NATO lidera i zapadnih medija, a izgubio pristup Ukrajine moru, a s njim i sposobnost da izvozi žito a uvozi oružje. Ukrajinska infrastruktura, fabrike oružja i vojni položaji nemaju skoro nikakve odbrane od ruskih raketa, bombi i dronova. A bliži se zima.
Likovanje ukrajinskih onlajn-navijača snimcima skladišta "Vajldberisa" u plamenu po svemu sudeći biće kratkog veka, zaključuje ekipa RT Internešenel.