
Lavrov: NATO želi da pretvori Arktik u novi front konfrontacije

NATO postavlja zadatak da pretvori Arktik u novi front konfrontacije kako bi obuzdao razvoj Rusije i njenih saveznika, navodi se u članku ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, objavljenom na sajtu RIA Novosti.
"Svoje prave motive pripadnici NATO-a i ostali zapadnjaci ne kriju, deklarišući zadatak da pretvore Arktik u novi front suprotstavljanja radi obuzdavanja razvoja naše zemlje i njenih istomišljenika", napisao je on u članku za portal Arktik.ru.

Kako je napomenuo, očuvanje Arktika kao zone mira i saradnje odgovara interesima cele međunarodne zajednice, i Rusija je, naravno, zainteresovana za to.
"Ipak, postoje i oni koji ne dele ovo gledište. Kako drugačije objasniti činjenicu da zemlje NATO-a, kao i ceo taj vojni savez u celini, vode stvar ka militarizaciji regiona, stvaranju tamo žarišta međunarodne napetosti", upitao je šef ruske diplomatije.
On je naglasio da NATO izvodi pojačane vojne pripreme u neposrednoj blizini severnih granica Rusije.
"U februaru 2026. godine NATO je pristupio sprovođenju operacije 'Arktička straža', usmerene na proširenje svog vojnog prisustva na visokim geografskim širinama. U neposrednoj blizini naših severnih granica vode se pojačane vojne pripreme. Sprovode se obimne vežbe agresivne usmerenosti, uz uključivanje vanregionalnih zemalja, pojavljuju se novi elementi komandno-štabne strukture NATO-a", podvukao Lavrov.
Ukazao je na to da vojna aktivnost NATO-a stvara direktne pretnje po bezbednost Rusije.
Šef ruske diplomatije je naglasio da je jedan od vidova antiruske politike Zapada bilo blokiranje rada svojevremeno delotvornih mehanizama multilateralne saradnje na Krajnjem Severu.
"Povećava se rizik od incidenata koji bi mogli izazvati oružanu konfrontaciju sa potencijalno katastrofalnim posledicama. Svesno, ciljano stvaranje atmosfere nepoverenja u vojnoj oblasti odvija se istovremeno sa pokušajima Zapada da potkopa zakonita prava Rusije u sferi međunarodne saradnje pomoću nelegitimnih finansijsko-ekonomskih sankcija protiv pravnih i fizičkih lica iz zemalja svetske većine koja učestvuju u realizaciji zajedničkih projekata u Arktičkom regionu", istakao je.
Kako je objasnio, deo njih je prestao da postoji, delovanje drugih je u značajnoj meri izgubilo smisao bez učešća Rusije, koja je bila prinuđena da prekine veze s njima usled neprijateljskih poteza.
"Jedini sačuvani međuvladin format ostaje Arktički savet, osnovan pre skoro 30 godina – 19. septembra 1996. godine. Savet svoj jubilej ne dočekuje u baš najboljem stanju", podvukao je šef ruske diplomatije.
Naglasio je da od marta 2022. godine, zbog postupaka zapadnih zemalja članica, Arktički savet se nalazi u "zamrznutom" stanju i prolazi kroz veoma ozbiljnu krizu.
"Ne održavaju se ministarski sastanci niti sednice ključnog koordinacionog organa – Komiteta viših zvaničnika, ograničene su mogućnosti realizacije projekata. Funkcionisanje organizacije uglavnom se svodi na kontakte na stručnom nivou i sastanke radnih tela na daljinu", napisao je Lavrov.
Kako je istakao, Rusija je spremna za obnavljanje punopravnog rada Arktičkog saveta ukoliko ostali budu radili pošteno, na osnovu uzajamnog uvažavanja zakonitih interesa svih učesnika.
"Međutim, spremni smo i na scenario koji sada igraju zemlje NATO-a unutar organizacije, pokušavajući da arktičke probleme razmatraju bez Rusije u svom uskom krugu, čime, u suštini, vode stvar ka diskreditaciji i marginalizaciji Arktičkog saveta. Za taj slučaj imamo teritorije, logistiku, tehnologije i pouzdane partnere za obostrano korisne projekte, radi pouzdane realizacije planova Rusije na Arktiku", poručio je.





