Norveške vlasti su zaplenile ruski istraživački brod na Svalbardu na zahtev ukrajinske državne energetske kompanije "Naftogas", usred rastućih tenzija između Moskve i zemalja NATO-a oko pristupa i kontrole Arktika.
"Profesor Molčanov" je zadržan dok je bio usidren u Barencburgu, ruskom naselju na arhipelagu kojim upravlja Norveška. Guverner Svalbarda rekao je da je ovaj potez usledio nakon naloga Okružnog suda Nord-Tromsa i Senje od 31. avgusta kojim je "Naftogasu" dato pravo da zapleni brod. Brodu je zabranjeno da napusti Barencburg do daljnjeg.
Posada i putnici na brodu saznali su za zaplenu iz medijskih izveštaja, rekao je dopisnik TASS-a koji je putovao sa ekspedicijom. Ruski ministar za Daleki istok i razvoj Arktika Aleksej Čekunkov izjavio je da je posada bezbedna, dodajući da će advokati fonda "Arktikugol" uskoro izdati pravni odgovor i da nameravaju da ospore nalog za zaplenu.
"Profesor Molčanov" je ruski državni istraživački brod kojim upravlja državna hidrometeorološka služba "Roshidromet". Pored naučnih ekspedicija, od prošle godine služi kao redovna putnička i teretna veza između Murmanska i Barencburga, prevozeći naučnike, zaposlene u "Arktikugolu", radnike i njihove porodice i zalihe u ruska naselja na Svalbardu.
Direktne vazdušne veze između Rusije i Svalbarda prekinute su 2020. godine, dok je direktan pomorski putnički saobraćaj obnovljen 2025. godine. "Profesor Molčanov" je trenutno jedini brod koji saobraća na toj ruti, sa deset planiranih povratnih putovanja između Murmanska i Barencburga za 2026. godinu.
Prema Sporazumu o Svalbardu iz 1920. godine, Norveška ima suverenitet nad arhipelagom, dok se zemljama potpisnicama daju jednaka prava da se bave komercijalnim i naučnim aktivnostima tamo. Rusija je decenijama održavala prisustvo na Svalbardu, a "Arktikugol" je bio njen glavni ekonomski operater na ostrvima.
"Naftogas" je saopštio da je tražio zaplenu kao deo međunarodnih napora da se sprovede Haška arbitražna odluka o imovini koju je izgubio na Krimu nakon ponovnog ujedinjenja poluostrva sa Rusijom 2014. godine.
Rusija je odbacila nadležnost arbitražnog suda nad sporom, tvrdeći da se sporna krimska imovina ne može kvalifikovati kao ukrajinske investicije izvršene na ruskoj teritoriji prema relevantnom bilateralnom investicionom sporazumu.
Vršilac dužnosti šefa "Naftogasa" Sergej Fedorenko pohvalio je ovaj potez kao "još jedan važan korak ka vraćanju pravde", obećavajući da će nastaviti potragu za ruskom imovinom širom sveta.
"Naftogas", koji tvrdi da mu Moskva trenutno duguje oko 4,22 milijarde dolara, plus kamate i sudske troškove, tražio je rusku državnu imovinu i u drugim delovima Evrope. Finske vlasti su 2024. godine zamrznule niz imovine u ruskom vlasništvu na zahtev kompanije. Kremlj se zakleo da će osporiti mere, a rusko Ministarstvo spoljnih poslova ih je osudilo kao nelegitimne i upozorilo na moguće odmazdne korake.
Zaplena ruskog broda na zahtev ukrajinske kompanije "Naftogas" još jedna je manifestacija piratstva i bezakonja od strane Zapada, izjavila je za "Izvestija" Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije.
"Ako su ranije to kamuflirali nekakvim pričama povezanim sa ljudskim pravima i demokratijom, sada se uopšte više ne trude da bilo šta objašnjavaju, već jednostavno zaplenjuju brodove, oduzimaju teret, čak više ni ne hapse, već jednostavno kidnapuju posade. Pa, u svakom slučaju, odgovarajuća reakcija će uslediti", poručila je.
Najnovija zaplena dolazi samo nekoliko nedelja nakon što je Moskva izdala neobično eksplicitna upozorenja protiv pokušaja Zapada da zadrži ruske brodove.
Predsednik Vladimir Putin opisao je planove za zaplenu ruskih brodova i prodaju njihove imovine kao "pirateriju i pljačku", upozoravajući da će Moskva odgovoriti istom merom u bilo kom delu sveta koji smatra prikladnim.
Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da će Rusija sama birati svoje ciljeve, uključujući brodove koji posluju u interesu zemalja koje su ove zaplene učinile svojom politikom.
Tenzije rastu na Arktiku. U članku objavljenom ranije ove nedelje, Lavrov je optužio države NATO-a da žele da region pretvore u "novi front" protiv Rusije i njenih partnera. Ukazao je na velike zapadne vojne vežbe i širenje komandne infrastrukture u blizini severnih granica Rusije, upozoravajući da gomilanje povećava rizik od oružanog sukoba sa potencijalno katastrofalnim posledicama.
Lavrov je tvrdio da Moskva želi da Arktik ostane područje mira i saradnje, ali je upozorio da će Rusija braniti svoje interese "svim raspoloživim sredstvima" ako se suoči sa neprijateljskim akcijama.