Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin nazvao je "državnim terorizmom" potez Norveške, koja je konfiskovala ruski naučni brod Profesor Molčanov na Svalbardima.
Naime, brod je sprečen da napusti luku Barencburg, rusko naselje na arktičkom arhipelagu pod norveškom upravom, zbog zahteva ukrajinske državne kompanije "Naftogas" lokalnom sudu. Moskva je nakon toga uložila protest norveškom ambasadoru.
RT internešenel objašnjava otkud ruski brod u norveškim vodama, zašto ga Kijev potražuje i šta bi sledeće moglo da se desi.
Plovidba i otmica
Profesor Molčanov je uplovio u Barencburg 1. septembra, na redovnoj trasi iz Murmanska sa naučnicima, putnicima i zalihama za ruske naseobine na Svalbardu, seriji ostrva na Arktiku kojima upravlja Norveška.
Norveški zvaničnici su se ukrcali na brod radi redovne granične i carinske inspekcije, izjavio je svalbardski guverner Lars Fause. Već sledećeg dana, norveška policija se vratila u prisustvu prevodica i kapetanu uručila sudsku zabranu isplovljavanja.
Zabranu je 31. avgusta izdao okružni sud za Nord-Troms, po zahtevu "Naftogasa".
"Od suda je zatraženo da donese odluku o zadržavanju bez usmene rasprave i bez obaveštavanja okrivljenog pre izvršenja", navodi se u sudskom rešenju, prenosi agencija RIA Novosti.
Profesor Molčanov može da preveze do 60 putnika i ima oko 20 članova posade. Norveški mediji prenose da se na brodu nalazilo ukupno 50 lica u trenutku "zaplene". Ruski zvaničnici kažu da je na Molčanovu ostalo 21 lice i da imaju sve što im je potrebno za dalji rad.
Putnici koji su se iskrcali u Barencburgu nisu zadržani i nastavili su sa radom. Među njima su i učesnici naučno-umetničkog programa "Arktičko bijenale". Problem je što su zadržavanjem Molčanova neki putnici ostali bez načina da se vrate u Rusiju.
Brod je dobio ime po sovjetskom meteorologu Pavelu Molčanovu. Izgrađen je u Finskoj za potrebe hidrometeorološke službe SSSR-a krajem 1982. godine. Dužine 71 metra, dizajniran je za okeanografska i meteorološka istraživanja u polarnim regionima, posebno ojačan za plovidbu u poluzaleđenom moru. Pored prostora za putnike i posadu, ima četiri laboratorije. Sada u vlasništvu ruske države, Molčanov se redovno koristi za naučna istraživanja na Arktiku, od vremenskih prilika do morskih ekosistema, mikrobiologije i ekologije Barencovog i Karskog mora.
Od 2025. godine, Molčanov saobraća između Murmanska i Barencburga, ruskog rudarskog naselja u vlasništvu kompanije "Arktikugol". Pored Barencburga, Molčanov je pristajao u još jednom ruskom naselju, Piramidi. Za ovu godinu je bilo planirano deset plovidbi.
Molčanov je trenutno jedina putnička veza između Rusije i Svalbarda, pošto je vazdušni saobraćaj prestao 2020. godine.
Iako je arhipelag suverena norveška teritorija, Svalbardski sporazum iz 1920. daje državljanima zemalja potpisnica prava da se bave komercijalnim i naučnim radom na ostrvima. Sporazum trenutno ima 49 potpisnica.
Zašto ga Ukrajina svojata
Sve je počelo sporom oko Krima. Naime, ukrajinski "Naftogas" tvrdi da je oštećen kada se poluostrvo vratilo u sastav Rusije 2014. godine i tužio je Moskvu pred arbitražnim sudom u Hagu. Ovaj tribunal je 2023. doneo odluku da imovina "Naftogasa" na Krimu predstavlja "ukrajinske investicije" koje Rusija mora da obešteti i naredio Moskvi da Kijevu isplati 4,2 milijarde dolara, plus kamate i sudske troškove.
Moskva je to odbila, uz obrazloženje da tribunal nije nadležan. "Naftogas" od tada pokušava da hašku presudu izvrši na račun ruske imovine u inostranstvu. Dosad je ukrajinska firma pokušala da otme rusku imovinu u Finskoj, Britaniji i Francuskoj.
Po navodima Rojtersa, advokati "Naftogasa" su mesecima pratili Profesora Molčanova pre nego što su tražili njegovu zaplenu.
Kako sada stvari stoje, sudski nalog sprečava Molčanova da isplovi iz Barencburga dok se spor ne reši. Brod do tada ostaje u ruskom vlasništvu.
"Naftogas" je zahtevao ne samo zadržavanje broda, već i njegovu prodaju, kako bi se namirio bar deo od navodnog duga od 4,2 milijarde dolara. Rusija namerava da ospori zadržavanje samo po sebi. Naime, ukrajinska kompanija tvrdi da se Molčanov bavi komercijalnim aktivnostima, dok Moskva insistira da je to brod za naučna istraživanja i snabdevanje naselja u Arktiku, u nadležnosti hidrometeorološke službe.
Senke nad Arktikom
Guverner Murmanske oblasti Andrej Čibis optužio je Norvešku da pokušava da Rusiju "istisne sa Svalbarda", naglasivši da će ti pokušaju propasti jer Rusija već dugo ima ekonomsko i naučno prisustvo na arhipelagu.
Aleksej Fadejev, stručnjak za Arktik, opisao je incident kao još jedan pokušaj Zapada da izvrši pritisak na Rusiju pod izgovorom pomoći Ukrajini, i upozorio da se time podižu tenzije između Rusije i NATO članica u regionu.
Vojni analitičar Aleksandar Stepanov upozorio je da bi ovo moglo da posluži kao presedan za ometanje ruskog pristupa morima, ne samo na Svalbardima nego na celom Arktiku.
Pritom se blokadom Profesora Molčanova ometa istraživanje vremena, klime i ekologije Arktika, koje se ne dotiču samo Rusije već i ostatka sveta.
Kako je odgovorila Moskva
Rusija zahteva da Norveška smesta oslobodi brod. U četvrtak je rusko Ministarstvo spoljnih poslova uručilo "oštar protest" norveškoj ambasadorki u Moskvi, Hajdi Olufsen. U protestnoj noti se naglašava da je brod prevozio naučnike, rudare i zalihe neophodne ruskim žiteljima ostrva, na redovnoj liniji Murmansk-Barencburg.
Moskva je optužila Oslo da je "uvelo blokadu" ruskog stanovništva i organizacija na Svalbardima u pokušaju da eliminiše rusko prisustvo na arhipelagu, i da time krši odredbe sporazuma iz 1920.
Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova, opisala je zadržavanje broda kao još jedan primer "piratskog" ponašanja Zapada. Ministar za Daleki istok i Arktik, Aleksej Čekunkov, nazvao je to "bezakonjem i pravnim nihilizmom" i dodao da će Moskva da ospori odluku.
Predsednik Vladimir Putin je napade na ruske brodove i njihovo otimanje stavio u isti koš sa pretnjama civilnom vazduhoplovstvu i nazvao to "državnim terorizmom", a zapadne zemlje koje to prećutno odobravaju "saučesnicima u međunarodnom terorizmu" kijevskog režima.
Zapadne zemlje sve češće preduzimaju nasilne mere protiv brodova tzv. "flote u senci", odnosno plovila koje optužuju da pomažu Rusiji da izbegne njihova ograničenja na međunarodnu trgovinu.
Tankere i teretne brodove navodno povezane sa Rusijom su od 2025. do danas otimale Nemačka, Estonija, Francuska, Belgija, Švedska i Britanija. Rusija je odgovorila protestima i argumentom da "flota u senci" nije pravna kategorija.
U avgustu je Putin upozorio da su pokušaji otmice ruskih brodova "piraterija i pljačka" na koju bi Moskva mogla da odgovori zaplenom brodova i tereta zemalja koje to rade.