Sjedinjene Američke Države su iskoristile međunarodnu solidarnost koja je usledila nakon terorističkih napada 11. septembra, ali ne toliko radi borbe protiv terorizma, koliko radi ostvarivanja sopstvenih geopolitičkih interesa i širenja globalnog uticaja, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov u intervjuu za "RBK".
Kada je prvi avion udario u zgradu Svetskog trgovinskog centra, sadašnji šef ruske diplomatije je bio u radnom kabinetu.
"Radni kabinet stalnog predstavnika pri UN je prostorija bez prozora, sa posebnom opremom duž zidova koja prigušuje sve zvukove, kako ništa ne bi 'napuštalo' tu prostoriju. Peške sam došao na posao oko devet ujutru. Tokom noći su stizala dokumenta iz Moskve, telegrami, informacije iz celog sveta, jer se u Njujorku razmatraju svi svetski problemi. Ogroman broj telegrama naših ambasadora iz regiona u kojima se dešavaju događaji koji su tada na dnevnom redu Saveta bezbednosti UN", istakao je Lavrov.
Dodao je da se desno od njegovog radnog stola nalazio televizor, na kojem bi bio uključen neki informativni kanal.
"Tada je to bio Si-En-En. Zvuk je bio utišan. Krajičkom oka sam pogledao i video kako avion uleće u neboder i eksplodira. Pomislio sam da u devet ujutru prikazuju neki horor film. Nastavio sam da radim, ali mi je nešto ostalo u glavi. Počeo sam da gledam i shvatio šta se dešava", prisetio se šef ruske diplomatije.
Poželeo je da pozove majku u Moskvi, ali fiksni telefon nije funkcionisao.
"Uzeo sam mobilni telefon, istrčao na ulicu i krenuo peške preko Menhetna u potrazi za signalom, koji se pojavio tek posle kilometar i po ili dva. Dobio sam majku. Potom sam se vratio", objasnio je.
Kako je naglasio, tada su počeli da se bave ovom situacijom i da razmatraju da li nešto treba preduzeti ili ne. Generalni konzul Rusije u Njujorku proveravao je da li su se u kulama bliznakinjama nalazili ruski državljani.
"Inače, kule su se nalazile na samom jugu Menhetna, oko pet-šest kilometara od zgrade Predstavništva, ali se miris gareži veoma brzo pojavio, za sat-dva", dodao je Lavrov.
Rekao je da se nije plašio da nakon toga izađe na ulicu i da je peške išao i s posla i na posao.
"Uvek je bilo prijatno uveče da gledam kako na trotoarima, kao sada kod nas u Moskvi, stoje stolovi, ljudi piju vino, kafu. Uvek je vladalo dobro raspoloženje", prisetio se Lavrov.
Međutim, nakon 11. septembra kada bi prolazio pored istih restorana, stajali su isti stolovi, ali je atmosfera bila potpuno drugačija: ljudi su se osvrtali oko sebe, mnogo toga se promenilo.
"Predsednik Rusije Vladimir Putin tada je pozvao tadašnjeg predsednika SAD Džordža Buša Mlađeg i rekao mu da smo uz njih. Posle toga je u Savetu bezbednosti UN usvojena odgovarajuća rezolucija", naglasio je šef ruske diplomatije.
Što se tiče ruske pomoći, Lavrov je istakao da je Savet Rusija–NATO, koji je do tada već bio formiran, odobrio čitav program za Avganistan, a ruski helikopteri su stavljeni na raspolaganje za korišćenje međunarodnoj koaliciji.
"Razmenjivali smo obaveštajne podatke. Bilo je i projekata u vezi sa 'razminiranjem'. Savet Rusija–NATO imao je plan za Avganistan", ukazao je.
Međutim, međunarodni odnosi nakon ovih događaja su se promenili nagore.
"Pre svega, SAD su iskoristile tu međunarodnu solidarnost, izraženu u usvojenoj rezoluciji kojom je odobrena njihova vojna operacija i formiranje međunarodne koalicije, ne toliko za borbu protiv terorizma koliko jednostavno za realizaciju svojih geopolitičkih planova, širenje svog prisustva i uticaja", poručio je Lavrov.
Kako je istakao, posle toga se ta tendencija ispoljila u čitavom nizu drugih oblasti.
"Pre Avganistana bila je Jugoslavija, ničim izazvana agresija i razaranje države bez ikakvog razloga. Posle Avganistana bio je Irak, gde su posle invazije rasformirane sve strukture partije Baas. Svi oficiri vojske, a svi su bili 'baasovci', počeli su da traže čime da se bave. I počeli su da se bave stvaranjem ISIS-a", napomenuo je ministar spoljnih poslova Rusije.
Potom je bila Libija, koja je razorena, a koja je, verovatno, bila najuspešnija zemlja.
"Sve je bilo besplatno, od benzina do obrazovanja. Sada je već petnaest godina sastavljaju iz delova i ne zna se kada će je sastaviti. Bila je Gruzija. Bila je Ukrajina, o kojoj smo takođe govorili", istakao je.
Dodao je da je to, nažalost, bio pokušaj unipolarnog sveta da se na neki način održi u istorijskim procesima i da će to još dugo trajati.
"To je čitava jedna epoha", naglasio je Lavrov.
Na pitanje kako bi u jednoj rečenici opisao šta se zapravo tada dogodilo u Njujorku, šef ruske diplomatije je poručio da on nije pristalica teorija zavere.
"Znam za njih. Čuo sam i za mnoge druge teorije, uključujući i one o sletanju na Mesec. Ali, prosto, u svakodnevnom smislu, u to mora da bude upućen ogroman broj ljudi. Ne mogu da poverujem da kod Amerikanaca, kojima 'curi' sve, ništa nije probilo put u javni prostor", naglasio je.
Govoreći o savezima koje SAD nastoje da sklope – od inicijative "Paks Silika" (Pax Silica) do saradnje u oblasti veštačke inteligencije – Lavrov je ocenio da Vašington nastoji da stvori što širi krug partnera kako bi se suprotstavio konkurentima. Kao primer je naveo i Odbor za mir, koji je američki predsednik Donald Tramp stvorio na čelu sa samim sobom, nezavisno od toga koju će funkciju obavljati.
"On tamo poziva ljude, mada su rezultati zasad tužni. Čak i kada je reč o pojasu Gaze, plan propada, Izrael to ne želi. Tramp ima probleme i sa saveznicima u NATO-u: sa Kanadom, sa Danskom u vezi sa Grenlandom. I mnogima drugima govori da ništa ne razumeju. Želja da rukovode i da budu unipolarni duboko je ukorenjena kod Amerikanaca", primetio je ministar spoljnih poslova Rusije.
Dodao je da Rusija komunicira s njima, kao i sa svima koji joj se obrate.
"To ne znači da se sa svima u svemu slažemo. Predsednik SAD Tramp i predsednik Rusije Putin stalno govore da su uvek spremni da saslušaju jedan drugog bez angažmana. U tome je politika, u tome je diplomatija", naglasio je Lavrov.
Napomenuo je da paralelno sa tim strukturama koje se nameću sa različitim stepenom uspeha, Rusija će raditi i u UN, i u ODKB-u, ZND-u, EAES-u.
"To su naši susedi. Tamo imamo dobre rezultate. Na globalnom planu, ŠOS i BRIKS su perspektivna udruženja kojima teži sve više zemalja iz najrazličitijih krajeva sveta", primetio je šef ruske diplomatije.