Rusija

Putin: Rusija ne preti Evropi, ali ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio bi rat

Globalisti na Zapadu su se nakon raspada SSSR-a osetili kao oni kojima je sve dozvoljeno, a njihove greške se uvećavaju kao grudva snega, naglasio je ruski predsednik
Putin: Rusija ne preti Evropi, ali ulazak evropskih trupa u Ukrajinu značio bi rat© kremlin.ru

Ono što se sada dešava u Evropi rezultat je sistemskih grešaka zapadnih globalista u oblasti politike, bezbednosti i ekonomije, izjavio je novinarima predsednik Rusije Vladimir Putin, koji se nalazi u poseti Indiji povodom 18. samit BRIKS-a.

Putin je odbio da komentariše događaje unutrašnjopolitičkog karaktera koji se dešavaju u Nemačkoj u vezi sa pobedom stranke Alternativna za Nemačku.

"Mislim da je sve ono što se sada dešava u Evropi u celini – rezultat sistemskih grešaka takozvanog Zapada, odnosno, tačnije, zapadnih globalista, u oblasti politike, bezbednosti i ekonomije. Svi prave greške. I mi imamo dosta grešaka, kao i ceo svet. Ali problem za globalistički Zapad je u tome što su se oni, posle završetka hladnog rata i raspada Sovjetskog Saveza, osetili kao da su na 'vrhu Olimpa' i, očigledno, smatrali su: a) da im je sve dozvoljeno i b) da oni nikada ne greše", istakao je predsednik Rusije.

Poručio je da su te greške počele da se uvećavaju, da rastu kao snežna grudva.

"U sferi bezbednosti je jasno o čemu je reč. To je pokušaj da se 'dotuče' Ruska Federacija, najpre uz pomoć terorista na Kavkazu, separatista, zatim uz pomoć drugih instrumenata, a sada, evo – uz pomoć neonacističkog režima u Ukrajini. To se ne prekida", podvukao je.

Podsetio je na to da je Zapad nekada uključio Rusiju u G8.

"Ali ja sam o tome već govorio. To nije bilo punopravno članstvo. Ja sam sve to odlično video. Mada je izgledalo kao da je sve, govorili su sve ispravne reči. Ali u praksi, ponavljam, direktno podržavajući separatizam na Kavkazu, pokušavali su da do kraja razbiju Rusiju. To je činjenica. Ali i današnja kriza u Ukrajini, i nju su oni izazvali. To su stalni, stalni elementi pritiska", podvukao je ruski lider.

Naglasio je da su mnogo puta govorili o tome da je za Rusiju je neprihvatljivo širenje NATO-a na istok.

"Najzad su stigli do Ukrajine. Uklonili su, putem državnog udara, predsednika Janukoviča s vlasti. Ja sada ne dajem ocene delovanju predsednika Janukoviča. Verovatno je bilo mnogo grešaka i, verovatno je bilo osnova za nezadovoljstvo stanovništva. Ali on je bio protiv ulaska Ukrajine u NATO. Odmah čim su smenili režim putem, ponavljam, krvavog državnog udara, odmah su postavili cilj da uvuku Ukrajinu u NATO. I to je, na kraju krajeva, zaista i bio pravi uzrok današnjih tragičnih događaja u Ukrajini", objasnio je ruski lider.

Istakao je da su za to krive zapadne globalističke elite, iako sve žele da svale na Rusiju.

Šta se tiče grešaka u oblasti ekonomije, napomenuo je ruski lider, sada najaktuelnija energetika.

"Pa koliko smo im puta govorili o neophodnosti očuvanja uspostavljenih odnosa između nas u energetici", upitao je šef ruske države.

Napomenuo je da je Rusija isporučivala gas Evropi po 150 dolara, pa po 180 za hiljadu kubika.

"'To je skupo', govorili su nam, 'treba preći na tržišno formiranje cena'. A šta je to tržišno formiranje cena? Naše cene su bile vezane, pa i sada po dugoročnim ugovorima prodajemo uz vezivanje za cenu nafte ili naftnih derivata, koja nastaje na tržišni način. 'Ne, cene moraju da nastaju, da se formiraju na berzi'. Mi smo im govorili: gas nije tržišna roba, u svakom slučaju nije klasična tržišna roba, ništa neće ispasti, samo će vam cene porasti. E pa, izvolite: sada je to hiljadu dolara ili evra, eto vam. A biće, možda, još i više", poručio je Putin.

Cene gasa u Evropi na berzi ne formiraju proizvođači, nego berzanski trgovci, ukazao je.

"Evo, sada, u istoj toj Nemačkoj – oni imaju, čini mi se, zadatak da napune skladišta gasa na 70 odsto, samo zadatak da napune na 70 odsto. Da li će napuniti ili ne – to se još ne zna. A u Holandiji je situacija još gora. A zašto? Ljudi koji se bave berzanskom trgovinom ne razmišljaju o tehničkom stanju tih skladišta, ne razmišljaju o fizičkim količinama. Oni misle da je danas isplativije izvući iz skladišta gas koji je kupljen po nižim cenama, a sutra ćemo videti šta će biti. Pa to će dovesti do toga da tamo neće biti 1000, nego 1500. To je još jedna greška, ovoga puta u sferi ekonomije", objasnio je ruski lider.

Putin se osvrnuo na to da u istoj toj Nemačkoj današnje vlasti govore o tome da se pridržavaju kursa bivšeg rukovodstva Nemačke, pri čemu se pominje i ime Helmuta Kola.

"Ja sam poznavao Kola. Mogu snažno da tvrdim: on nije imao takve stavove kakve danas zastupa rukovodstvo HDS-a, prosto ih nije imao. Razgovarao sam s njim dok je još bio kancelar, a i posle toga, kada više nije bio kancelar, dolazio je u posetu kod nas. On je smatrao da će budućnost Evrope, Savezne Republike, biti obezbeđena samo u slučaju da postoje bliski, dobrosusedski, saveznički odnosi s Rusijom", podsetio je ruski predsednik.

Napomenuo je da je Kol govorio da te zemlje moraju da da se dopunjuju, jer će samo tako evropska civilizacija moći da se očuva kao samostalan centar intelektualne, humanitarne snage, a samim tim i sa svim ostalim posledicama u oblasti politike, u oblasti ekonomije.

Skrenuo je pažnju na to da današnje elite u Evropi zastupaju drugačija gledišta.

"Danas plaše svoje stanovništvo izmišljenom pretnjom od Rusije, koja je navodno nastala još u vreme Sovjetskog Saveza. Pa nema takve pretnje, niti je ikada bilo. Mi ne pretimo, niti nameravamo da pretimo evropskim zemljama, zašto bismo? Niko se čak i ne zapita o tome da mi nemamo osnova za neki sukob s Evropom. Sva pitanja su rešena po rezultatima Drugog svetskog rata", podvukao je Putin.

Dodao je da ono što se desilo kasnije, posle sloma Sovjetskog Saveza, urađeno je uz saglasnost Ruske Federacije, kao naslednice Sovjetskog Saveza.

"Sve što je u suprotnosti s tim dogovorima, u suprotnosti je s našim interesima i ne odgovara osnovnim načelima međunarodnog prava i Povelje UN. U tome je sva stvar. A oni baš na tome insistiraju, na nekakvim izmenama. A kakvim izmenama? Žele li da preispitaju rezultate Drugog svetskog rata? Ka čemu sada guraju narode svojih zemalja? Ka ratu s Ruskom Federacijom? Sada govore o tome da razmišljaju o tome kako bi uveli trupe na teritoriju Ukrajine. To znači rat s Rusijom. I ja tako shvatam da građani evropskih zemalja razumeju šta se dešava", zaključio je predsednik Rusije.

Podvukao je da se na tome zasnivaju današnji rezultati u Nemačkoj i tendencije političkih procesa u Evropi u celini.

image
Live