Srbija i Balkan
Antiratni skup u Zagrebu: Zločini u "Oluji" su nesporni, Hrvatska je odgovorna
Nekoliko udruženja zatražilo je proveru i utvrđivanje činjenica kako bi se žrtvama omogućilo da ostvare prava
Ne slave svi Hrvati ustaštvo i zločine NDH, kao ni etničko čišćenje Srba tokom ratova devedesetih, pokazali su danas učesnici antiratnog skupa na zagrebačkom trgu koji su povodom 29 godina "Oluje" izrazili saosećanje sa žrtvama rata, poručili da su zločini tada počinjeni odgovornost Hrvatske i zatražili procesuiranje počinilaca ratnih zločina.
Akciju na Trgu bana Jelačića organizovali su Centar za žene žrtve rata – ROSA, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije – UDIK iz Sarajeva, Centar za građansku hrabrost, Dokumenta – Centar za suočavanje s prošlošću i Ženska mreža Hrvatske.
Zvanična Hrvatska akciju u kojoj su Srbi proterani sa svojih ognjišta doživljava kao oslobodilačku i slavi je kao Dan pobede. Za Srbiju, ali i sve koji su odani pravdi i istini, reč je o zločinačkoj akciji i najvećem egzodusu Srba koji se nakon Drugog svetskog rata dogodio u Evropi.
U operaciji "Oluja" iz tadašnje Republike Srpske Krajine proterano je više od 220.000 Srba, dok se gotovo 2.000 njih vode kao poginuli ili nestali.
Nikolina Zec iz Centra za žene žrtve rata ROSA je podsetila da su nad građanima Hrvatske srpske etničke pripadnosti za vreme i posle operacije 'Oluja' pripadnici Hrvatske vojske, policije i civili počinili ratne zločine.
"Najveći broj tih zločina nije procesuiran", rekla je ona i istakla da treba podsetiti i da Hrvatska nije utvrdila činjenice o zločinima.
Presuda Antu Gotovini i drugima protumačena je, dodaje kao oslobađajuća od svakog vida odgovornosti, umesto da se činjenice dodatno istraže, a počinitelji procesuiraju.
Zec je iznela podatke prema kojima je ubijeno više od 600 civila, spaljeno više od 22.000 kuća, a izbeglo oko 200.000 građana.
Sprovođenje Zakona o civilnim žrtvama rata, ističe Zec, pokazuje nejednak odnos prema žrtvama, a izostanak utvrđenih činjenica o okolnostima i razmerama stradanja tokom i nakon vojne operacije "Oluja" onemogućava žrtvama da steknu zakonska prava.
Udruženja, navela je, zato traže proveru i sistematizovanje podataka iz različitih izvora, vladinih i nevladinih institucija i organizacija, te objedinjavanje postojećih istraživanja radi utvrđivanja činjenica koje će biti dostupne javnosti.
"Zločini u 'Oluji' su odgovornost Hrvatske, a suočavanje društva s 'Olujom' mora biti utemeljeno na činjenicama o počinjenim ratnim zločinima i politici etničkog čišćenja", poručeno je sa skupa.
