Zogović: Srpski jezik može da postane službeni dopunom Ustava, bez referenduma

Potpredsednik Vlade Crne Gore Milun Zogović saopštio je da se srpski jezik u Crnoj Gori može proglasiti za službeni putem instituta dopune Ustava, za šta, kako tvrdi, nije neophodna referendumska podrška od tri petine i provera na referendumu.

Srpski jezik, kao jezik kojim govori najveći broj građana Crne Gore prema rezultatima popisa iz 2023. godine, naglašava Zogović, zaslužuje da uz crnogorski bude službeni jezik.

"Što se tiče pitanja jezika, jasno je i evidentno da je 2003. godine, na popisu stanovništva, srpskim jezikom u Crnoj Gori govorilo 63,5 odsto građana, a crnogorskim 22 odsto. U momentu kada su podaci bili takvi, u Crnoj Gori je 2007. godine donesen Ustav koji je crnogorski jezik proglasio za službeni. Mogu slobodno reći da se tu radi o direktnom prenebregavanju faktičkog stanja, snagom političke volje tadašnje većine", istakao je Zogović.

Kako kaže, izmene Ustava će biti neophodne u određenom delu i po preporukama Evropske komisije. Pojašnjava da je za bilo kakve intervencije na Ustavu potrebna dvotrećinska podrška.

"Što se tiče proglašavanja srpskog jezika za službeni jezik i dobijanja statusa koji taj jezik zaslužuje, što su potvrdili i popisi, pored izmena Ustava postoji institut dopune Ustava za koji nije neophodna referendumska podrška od tri petine i provera na referendumu. Ako imate dve trećine za dopunu Ustava, mislim da bi bilo neophodno član 13 dopuniti time da, pored službenog jezika koji je crnogorski, službeni jezik bude onaj kojim se na popisu izjasnio najveći broj građana Crne Gore i da na osnovu toga možemo doći do jednog elegantnog rešenja", istakao je Zogović.

Takav pristup bio bi, smatra Zogović, najbolja potvrda građanske države, jer Crna Gora nije građanska država ako ne priznaje ovakve faktične realnosti, kao što je potvrda da najveći broj građana u Crnoj Gori govori srpskim jezikom.

Ovo je, kako kaže, faktično stanje koje mora zakonopisac da prepozna.