Srbija i Balkan
Gore je nego što smo mislili: Na popisu 760.000 građana manje
Pad broja stanovnika veći je od pola miliona, jer brojka dobijena prostim poređenjem dva popisa nije dovoljno precizna, upozoravaju iz Republičkog zavoda za statistiku
Čuveno proročanstvo da će doći vremena kada će svi Srbi moći da stanu pod jednu šljivu, ponovo je oživelo nakon nedavnog objavljivanja preliminarnih rezultata najnovijeg popisa po kome je, kako se prvobitno mislilo, Srbija, izgubila pola miliona stanovnika.
Kad, međutim, pažljivije pogledamo u podatke koje je dobio Republički zavod za statistiku, čini se da će, kako je krenulo, ta famozna šljiva biti i manja nego što se očekivalo. Jer, kako upozoravaju srpski statističari - pad broja stanovnika je zapravo mnogo veći, odnosno od poslednjeg popisa izgubili smo oko 760.000 ljudi.
Do ove razlike došlo je zbog toga što, kako za RT Balkan objašnjava pomoćnica direktora RZS Snežana Lakčević, računica po kojoj smo prostim oduzimanjem brojeva dobijenih u najnovijem i prethodnom popisu dobili manjak od 495.975 građana - nije dovoljno precizna.
"Prvi rezultati popisa stanovništva pokazali su da u Srbiji živi 6.690.887 građana. Čistim poređenjem ovog podatka sa podacima iz prethodnog popisa dobija se (kad bismo tek tako računali) razlika od oko pola miliona stanovnika, što je manji pad od onog što su demografi, ali i mi u Zavodu očekivali. Rezultate, međutim treba drugačije tumačiti", upozorava Lakčević.
Suštinski, da bismo krenuli sa komparacijom- treba prvo da "izjednačimo" popise. Kako?
Dakle, da bismo ispravno izmerili pad broja stanovnika, objašnjava Lakčević, na brojku dobijenu iz prethodnog popisa (7.186.862) treba dodati i procenjeni broj Albanaca koji su tada bojkotovali popis (njih oko 47.000).
A tek onda sledi oduzimanje. I to brojke od oko 6.472.000 ljudi koji su ove godine popisani isključivo na terenu (bez onih čiji su podaci dodati dodati iz različitih republičkih baza).
Dakle, kada podvučemo crtu – manje nas je za 760.000.
A, da bismo odgovorili na pitanje "pa gde smo", potrebno je još malo računanja.
Naime, podaci pokazuju da prirodni priraštaj u Srbiji, od 2011.godine, pa zaključno sa septembrom 2022. godine iznosi 470.000. Znači, ljudi umiru mnogo više nego što se rađaju.
A drugo - sele se.
Jer kada od 760.000 ljudi koliko smo deficitarni, oduzmemo ovaj iznos prirodnog priraštaja, dobijemo, kako naša sagovornica kaže "okvir za sagledavanje migratornog salda" od oko 300.000.
Toliko je, u međupopisnom periodu potencijalno više ljudi otišlo iz Srbije nego što ih je došlo iz inostranstva (bilo da je reč o našim povratnicima ili doseljenim strancima).
Ali, zašto je uopšte potrebno ovoliko računanja? Čemu ovoliko matematičkih operacija da bi smo se "presabrali" i shvatili koliko nas je nestalo?
Snežana Lakčević, kako bismo odgovorili na ova pitanja, za naš portal objašnjava zašto ne možemo prosto porediti ovaj sa prethodnim popisom.
"Dilemu kod nekih istraživača pri tumačenju rezultata, izazvala je i činjenica da smo mi u skladu sa međunarodnim konceptom koji su usvojile i UN i Evrostat, izveli indikator takozvanog uobičajenog stanovnika. A uobičajenim stanovnikom smatra se osoba koja na nekoj teritoriji živi neprekidno, godinu dana i duže, ili je tu kraće od godinu dana, ali ima nameru da ostane duže od godine", navodi naša sagovornica.
U praksi - ako porodica iz Čačka ima člana koji živi u inostranstvu duže od godine, odsutni član porodice, neće biti uključen u uobičajeno stanovništvo Čačka, a samim tim ni Republike Srbije.
"Broj popisanih osoba je veći od 6.800.000, ali ako na to primenimo ovaj koncept uobičajenog stanovnika, dobijamo brojku od 6.472.570 koja tek onda može da se poredi sa prethodnim popisom", navodi naša sagovornica.
Uz to, "premijera" je ove godine bilo i pomenuto "administrativno dodavanje".
"Popis je pre svega statističko istraživanje, a način na koji ga mi sprovodimo, a to je tradicionalni način metodom intervjua, podleže i neobuhvatu (odnosno ostaje izvestan broj ljudi koji se ne popišu). Korišćenjem raspoloživih administrativnih izvora za samo mesec dana uspeli smo da proverimo obuhvat popisanog stanovništva i da dopunimo bazu podataka dobijenu direktnim popisvanjem podacima iz administrativnih evidencija", kaže Lakčević.
Administrativni izvori koje su istraživači koristili, bili su Centralni registar građana i Centralni registar obveznika socijalnog osiguranja, a upoređivali su i dostupne baze podataka iz Nacionalne službe za zapošljavanje, PIO fonda, Ministarstva rada…
"I tako smo procenili da je neobuhvat građana na nivou Srbije oko 3 odsto, odnosno oko 218.000 ljudi", zaključuje Lakčević.
Pa ko su ti nepopisani ljudi?
"Kada smo radili popis, bio je oktobar, ljudi su putovali, obavljali sezonske poslove i slično, i praktično se mimoilazili sa popisivačem. Dešavalo se da popisivač napiše i da je dobio informaciju da je baka iz jednog stana u bolnici. Uz to, dve godine korone su ostavile strah kod ljudi od primanja u stan nepoznatih osoba. Neobuhvat je bio najveći u Beogradu (oko 85.000), a tu je mnogo doprineo i stil života, odnosno to što ljudi tek uveče dolaze kući i popisivač ne uspe da dođe do njih. Svakako neobuhvatu je doprinela i antikampanja koja se vodila na društvenim mrežama protiv popisa", navodi Lakčević.
Hoće li svi oni biti kažnjeni?
Neće, jer je za sada prekršajni postupak pokrenut samo protiv nešto više od 20, osoba, koje su izričito odbile da se popišu.
"Ovo su prvi rezuzltati, odnosno jedan nebrušeni dijamant. Do objavljivanja konačnih rezultata najavljenih za april i maj sledeće godine čeka nas fina obrada statističkih podataka. Pozabavićemo se migracijama, videćemo koliko je ljudi otišlo iz kojih krajeva, šta se desilo sa prosečnom starošću koja je na poslednjem popisu bila 42,2 godine...Videćemo ko je otišao, ko se vratio i zbog čega. Prvo ćemo objaviti podatke po nacionalnoj pripadnosti, zatim po starosti, a onda dolaze ekonomske i migratorne karakteristike", navodi pomoćnica direktora RZS.
Jesmo li najgori?
Hrvatska beleži pad od desetak procenata, Bugarska od 11 procenata, a i uopšteno apsolutni pad broja stanovnika je glavna karakretirstika u zemljama Balkana koje su sprovele popise, navodi naša sagovornica.
"Ako posmatramo rezultate, čak i sa ovim imputiranim vrednostima, demografska situacija u Srbiji je slična ili tek nešto povoljnija nego u regionu", ističe Lakčević.
Sledeće godine, dodaje ona, videćemo i rezultate popisa koje će sprovoditi Crna Gora, Albanija i privremene institucije na KiM.
