
Selaković pisao Unesku: Pokušaji da se srpsko nasleđe na KiM prikaže kao albansko

Ministar kulture Nikola Selaković uputio je pismo generalnoj direktorki Uneska Odri Azule povodom pokušaja da se srpsko kulturno nasleđe na KiM, posebno crkve i manastiri, predstave kao albansko.
Kako je istakao, njegova je dužnost da međunarodnoj stručnoj i široj javnosti "skrene pažnju i uputi apel povodom neposredne i teške opasnosti koja se nadvila na Kosovu i Metohiji, nad kulturnom baštinom srpskog naroda od univerzalnog značaja za čitavo čovečanstvo".

"Reč je mahom o svetinjama koje datiraju još od srednjeg veka i koje su zadužbine i mesta počivanja srpskih kraljeva, svetaca i njihovih moštiju, ali istovremeno i o živim hramovima Srpske pravoslavne crkve", istaknuto je u saopštenju, prenosi Tanjug.
Kako je navedeno, reč o hramovima koji su srž duhovnosti srpskog naroda i stub njegove sveukupne istorije i identiteta, kao što su Pećka Patrijaršija, Bogorodica Ljeviška, Gračanica, Banjska, Sveti Arhangeli, Uspenje Presvete Bogorodice, Saborni hram Svetog Đorđa i mnogi drugi, praktično svi hramovi srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji.
"Može delovati da je nakon decenija paljenja, rušenja i skrnavljenja, zbog čega je srpsko kulturno nasleđe na Kosovu i Metohiji već 20 godina na listi svetske baštine u opasnosti, u pitanju manje drastičan povod. Ipak, tako samo deluje", upozoreno je u saopštenju.
Kako je navedeno, u prvom koraku "događa se fizičko uništenje kulture i zabrana kulture, kao uvod u genocid ili etničko čišćenje, u drugom koraku, pribegava se falsifikovanju istorije i brisanju kulture, etničko čišćenje postaje čišćenje kulture od onih kojima ona izvorno pripada".
"U trećem koraku, ono što je izbeglo uništenje i čije je poreklo uklonjeno se otima od žrtve i prisvaja kao nasleđe zločinca. Ovo bi se moglo nazvati čišćenjem istorije od tragova žrtve. Tako kulturocid predstavlja savršen zločin", upozoreno je u saopštenju.
Ministarstvo je dodalo da "na prvi pogled, može delovati da je, prema ovom obrascu, na Kosovu i Metohiji genocid nad kulturom u svojoj završnoj fazi".
"U stvarnosti, strašno iskustvo srpskog naroda iz Drugog svetskog rata, posebno u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, kao i tokom devedesetih godina prilikom rasturanja Jugoslavije, je da otimanje kulturnog nasleđa nije kraj, već najava novog paklenog ciklusa još goreg nasilja", ocenjeno je u saopštenju.




