Srbija i Balkan

Novi nivo progona Srba na Kosmetu: Sa fizičkog, prelaze na institucionalno maltretiranje (VIDEO)

Od petka, 16. januara, Priština počinje sa primenom zakona o strancima i zakona o vozilima, čime represija koju Srbi trpe na Kosmetu dobija novi nivo. Još zlokobnije zvuči najava Bisljimija da su sledeći na meti zdravstveni sistem i sistem obrazovanja

Kurtijeva policija nastavlja sa hapšenjima i maltretiranjima Srba na Kosovu i Metohiji. U najnovijem incidentu, srpski mladić Vukašin Blažić pretučen je na punktu Bistrica kod Zvečana.

Blažić je dobio udarac policajca jer nije hteo da sa telefona skloni znak Crvene zvezde.

"Takozvani kosovski policajac me je šutirao nogom u predelu vrata. Pitao sam ga zašto to radi, on mi je odgovorio: 'zato što mi se može'. Potom su mi prišli stariji policajci i izvinili se, vratili mi dokumenta i rekli da idemo", rekao je povređeni Blažić.

Gradonačelnik Severne Mitrovice Milan Radojević je istakao da je upozoravao međunarodnu zajednicu na ovakvo ponašanje i da očekuje reakciju. 

Uz sva maltretiranja i zastrašivanja srpskog naroda, iz Prištine stiže vest da će zakon o strancima i zakon o vozilima početi da se primenjuju od 16. januara.

Vršilac dužnosti potpredsednika vlade privremenih prištinskih institucija, Besnik Bisljimi, kaže da će prva faza, do 15. marta, biti informativna, a da će se onda zakoni primenjivati u punoj meri.

Još zlokobnije zvuči najava Bisljimija da su sledeći na meti zdravstveni sistem i sistem obrazovanja.

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković rekao je da institucije zdravstva i školstva čine okosnicu opstanka srpskog naroda i predstavljaju samo srce Zajednice srpskih opština (ZSO).

"S tim u vezi, svaka izjava koja život i opstanak Srba vidi bez ZSO, vrlo je opasna", istakao je Petković.

Petković je naveo da će i sutrašnji susret sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Peterom Sorensenom u Beogradu iskoristiti da ponovo podvuče da bez Zajednice srpskih opština nema napretka u dijalogu, kao i da ukaže na zlonamerne izjave Aljbina Kurtija i Besnika Bisljimija koje najozbiljnije potkopavaju dijalog i mogućnost za pronalazak kompromisnog rešenja.

Najavljenim merama, Srbi sa takozvanim kosovskim ličnim kartama neće moći da upravljaju vozilima sa srpskim tablicama i saobraćajnom dozvolom. Svi Srbi, pa i oni rođeni na KiM, koji nemaju prištinska dokumenta, biće u obavezi da se u roku od 72 sata prijave u policijsku stanicu i zatraže dozvolu za boravak. Primena ova dva zakona koja će otežati život građanima na KiM, trebalo je da počne krajem prošle godine ali je MUP odložio primenu do polovine januara. Zaprećena kazna je 200 evra.

Kada je reč o kaznama Prištine, novinar i analitičar Lazar Stević navodi da svi Srbi koji nemaju prištinska dokumenta očekuju da će doći do novog odlaganja dok se ne nađe konačno i trajno rešenje, kao i da se kao prelazno rešenje pominje osiguranje. 

Komentarišući prištinske mere koje direktno pogađaju Srbe na KiM, novinar Zoran Šaponjić podseća da je punkt na Bistričkom mostu postao mesto na kom se Srbi pretresaju, prebijaju, a da je na toj lokaciji i dva puta pucano na njih.

Šaponjić navodi i da Srbi uzalud čekaju bilo kakvu reakciju Evrope.

"Niti su šta Srbi dobro doživeli od Evrope, niti će šta doživeti. U Prištini je juče bio izaslanik EU. Glavna poruka je da EU dijalog vidi samo kao instrument da se što pre prizna KiM", ukazuje Šaponjić.

On podseća i na prištinske poteze, koji uz podršku saveznika, vode ka formiranju tzv. vojske koja po Rezoluciji 1244 ne bi smela da postoji.

"U toku je proces naoružavanja. Nabavljena su oklopna sredstva iz Turske, protivoklopni sistemi, gradi se fabrika municije. Reč je o kompletnom naoružavanju, a ta pešadija će biti rezervna pešadija NATO pakta", ističe Šaponjić.

On podseća da je u godinama posle 1999. bilo više pokušaja da se hiljade Albanaca i ekstremista probiju preko Ibra, ali da su Srbi uspeli da odbrane sever KiM. Ipak, kako kaže, danas su specijalci kod Spomenika knezu Lazaru i postavlja pitanje ko je napravio grešku.

"Sever je bio slobodna teritorija. Sećam se 2012. kada su stigle prve jedinice specijalaca, usledile su barikade na Jarinju, Brnjaku i tamo sam posmatrao epske scene. Država Srbija finansijski pomaže Srbe na KiM i da nije te pomoći, dole ne bi ostala ni trećina i četvrtina ljudi. Sa druge strane, moramo uzeti u obzir da su se novembra 2022. Srbi povukli iz institucija. U decembru te godine su bile postavljene barikade i ceo sever je bio slobodna teritorija. U trenucima kada je stigla odluka da se Srbi povuku sa barikada, oni su rekli: 'ako povučemo ove barikade, loviće nas kao zečeve', i to se i dogodilo. Da li je napravljena greška kada su Srbi izašli iz institucija, da li je uklanjanje barikada bilo greška, nije pitanje za mene, već za neke druge", zaključuje Šaponjić.

Srpska lista (SL) saopštila je da je odluka o odlaganju primene propisa Prištine o prijavi boravka i vozilima jedino racionalno rešenje u ovom trenutku i istakla da je period do 15. marta potrebno iskoristiti da se pronađe model kojim bi se rešilo ovo pitanje i građanima, ali i svima koji dolaze na KiM da rade ili studiraju, omogućio normalan život, pre svega po pitanju slobode kretanja.

"Jasno je da samo puko odlaganje neće rešiti problem da naši građani ne mogu da koriste svoja dokumenta ili da ih dobiju, odnosno da ne mogu da koriste svoja vozila", dodaje se u saopštenju.

Naglašava se da je apsolutno neprihvatljivo da i se posle ovog perioda dođe u situaciju da Srbi na KiM, mimo svih međunarodnih standarda i pravila, budu tretirani kao stranci u svojim domovima, selima, gradovima, da se razdvajaju porodice ili da se uvede novi izazov ugrožavanjem vitalnih institucija srpskog naroda kroz bilo kakve jednostrane procese i nametnute odluke.

U saopštenju se pozdravlja snažno i iskreno zalaganje međunarodnih predstavnika da se pronađe rešenje za ove probleme.

Naglašava se da će Srpska lista nastaviti da se, kao i do sada, bori za prava srpskog naroda i unapređenje uslova u kojima on živi, bez ikakve namere da umanji prava bilo kog drugog naroda.

"Naša je pravo da živimo život dostojan čoveka u 21. veku. U toj borbi bili smo i bićemo odgovoran partner svima koji žele mir, stabilnost i normalizaciju odnosa", navedeno je u saopštenju.

image
Live